Ekstremne vrućine nakon rekordnog srpnja i u kolovozu

Ekstremnim vrućinama ne vidi se kraja. Ni srpanj, nakon vrlo toplog lipnja, nije bio ništa umjereniji pa su tijekom prošlog mjeseca srušeni mnogi temperaturni rekordi, a vrućine neće nedostajati ni u kolovozu, rekao je meteorolog Zoran Vakula za HRT.

Prema preliminarnim izračunima, srednja mjesečna temperatura u mnogim je mjestima bila kao nikada do sada u povijesti mjerenja. Na Hvaru je temperaturom od 28,1 Celzijevih stupnjeva srušen rekord od 27,6 stupnjeva iz 1928. godine. Rekord od 25°C iz iste godine izjednačen je na meteorološkoj postaji Zagreb Grič, rekordi iz 1928. održali su se u Gospiću i Osijeku, gdje je ove godine zabilježeno 21,9°C, odnosno 24,7°C u odnosu na rekorde od 22,7, odnosno 25,2 stupnjeva.

Na meteorološkim postajama s kraćim nizom mjerenja ovogodišnji je srpanj rekordan u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Goricama, Gradištu, Komiži, Križevcima, Makarskoj, Malom Lošinju, Pazinu, Pločama, Poreču, Sisku, Slavonskome Brodu, Splitu (Marjan), Zadru, Zagrebu (Maksimir) i Zavižanu, a izjednačen je rekordno topao srpanj u Krapini i Rabu.

Ekstremne vrućine popratila je i višemjesečna suša koja se nastavila u većini Hrvatske, pri čemu je količina oborina bila nejednoliko raspoređena. Izraženiji manjak oborina od uobičajenih srpanjskih količina zabilježen je, primjerice, na postajama Gospić, Split Marjan i Zagreb Grič te posebice u Rijeci, gdje su pale rekordne 2 litre kiše po četvornome metru te u Bjelovaru, gdje je sa 12 litara ovo također najsuši srpanj u povijesti mjerenja. Manje od 10 litara zabilježeno je i u Hvaru, Komiži, Makarskoj, Malom Lošinju, Pločama, Poreču i Splitu.

Obilniju kišu, prema najnovijim prognozama, ne možemo očekivati ni za kolovoz. Tek će ponegdje doći do kratkotrajnih pljuskova, i to uglavnom na kontinentalnom području. Iznadprosječna toplina nastavit će se barem do polovice mjeseca, a vjerojatno i dulje.