Ekstremno topljenje leda na Grenlandu prijeti općim potopom

Ekstremno topljenje leda na Grenlandu moglo bi podići razinu mora za čak šest metara i dovesti do općeg potopa. Bilijuni tona leda otopljeni na ovom otoku u proteklom desetljeću podignuli su razinu mora za jedan centimetar i povećali prijetnju poplavama u svijetu, upozoravaju znanstvenici. Učestalost ekstremnog topljenja ledenog pokrova najvećeg otoka na svijetu raste više od 40 godina. Hoće li Grenland kakav smo dosad poznavali nestati pred našim očima? Novoobjavljeni video na dramatičan način ilustrira 13 godina topljenja grenlandske ledene ploče. Video sastavljen od satelitskih snimki otkriva da se rubovi ploče tope daleko brže od njezina središta, osobito na mjestima na kojima ledenjaci ulaze u more. Istraživanje koje su zajednički proveli Europska svemirska agencija (ESA) i NASA pokazalo je da se ovaj zamrznuti div topi alarmantnom brzinom, a to bi moglo imati posljedice i na razinu mora u cijelom svijetu.

Istraživanje objavljeno u časopisu Geophysical Research Letters otkriva surovu stvarnost. U razdoblju od 2010. do 2023. Grenland je izgubio nevjerojatnih 2347 kubičnih kilometara leda. To je dovoljno vode da se napuni Viktorijino jezero, najveće jezero u Africi. Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) potvrđuje da grenlandska ledena ploča gubi masu od 1998. godine te je trenutačno drugi najveći uzrok rasta razine mora, odmah nakon širenja vode prouzročenog porastom temperatura.

Najveće promjene dogodile su se 2012. i 2019. godine, kada se ledena ploča smanjila za više od 400 kubičnih kilometara zbog ekstremnog otapanja. Istraživači se nisu fokusirali samo na kvantifikaciju gubitka leda nego i na usklađivanje podataka prikupljenih različitim metodama. ESA-in satelit CryoSat-2 koristi radar za mjerenje visine Zemljine površine, dok NASA-in ICESat-2 koristi lasersku tehnologiju. Svaka metoda ima svoje prednosti i nedostatke, a znanstvenici su željeli osigurati da se rezultati mogu kombinirati radi preciznijeg praćenja promjena.

Rezultati su pokazali da se podaci dviju metoda slažu s razlikom manjom od tri posto kada je riječ o promjeni visine grenlandske ledene ploče. Iako prosječni gubitak leda djeluje značajno, on skriva drastične razlike unutar same ploče. Kombinirana mjerenja otkrila su da se ploča u prosjeku stanjila za 3,9 stopa (1,2 metra) tijekom 13 godina.

Koliko je ovaj gubitak leda važan, možda najbolje pokazuje video koji je objavila ESA. Podaci su prikupljani s dva satelita koji kontinuirano prate stanje Grenlanda – ESA-ina CryoSat-2 i NASA-ina ICESat-2. U videu se jasno vidi da rubovi ledene ploče najviše gube. Tijekom godina rubovi ledene ploče u prosjeku su izgubili debljinu od 6,4 metra. Posebno zabrinjava da su u samo 13 godina izlazni ledenjaci poput Sermeq Kujalleqa i Zachariae Isstroma doživjeli vršne stope stanjivanja od 67, odnosno 75 metara. Ti ekstremni gubici jasno su vidljivi na videu korištenjem najtamnije crvene nijanse, koja označava područja najteže pogođena topljenjem.

FOTO Znanstvenici upozoravaju: Ovim hrvatskim gradovima prijeti potop!

Od 2020. godine sateliti CryoSat-2 i ICESat-2 orbitiraju istim putanjama omogućujući prikupljanje podataka u isto vrijeme i njihovu bolju sinkronizaciju. Ova suradnja između ESA-e i NASA-e dodatno je ojačala pouzdanost mjerenja i omogućila precizniju analizu. – Sjajno je vidjeti da podaci iz sestrinskih misija daju dosljednu sliku promjena koje se događaju na grenlandskoj ledenoj ploči. Razumijevanje sličnosti i razlika između radarskih i laserskih mjerenja visine ledenih ploča omogućuje nam potpuno iskorištavanje njihovih komplementarnih svojstava – rekao je Thorsten Markus, projektni znanstvenik za misiju ICESat-2 pri NASA-i.

Grenland konstantno gubi svoju ledenu masu već 27 godina. Predviđanje koliko će topljenje na Grenlandu pridonijeti rastu razine mora škakljivo je za znanstvenike, koji moraju uračunati i povećanje topljenja drugih ledenjaka. Kako se zagrijavaju oceani i voda širi, i to pridonosi rastu razine mora. Međutim, sigurno je da topljenje leda na Grenlandu također ima dubok utjecaj na globalnu cirkulaciju oceana i vremenske prilike. Ove promjene imat će dalekosežne utjecaje na ekosustave i zajednice diljem svijeta.