Francuska revolucija 2.0

Kralj Pete Republike

Foto: Reuters/PIXSELL
Kralj Pete Republike
20.06.2017.
u 18:45
Macron je uvijek suglasan sa svima. Meni je rekao da imam pravo, ali to je kazao i drugima
Pogledaj originalni članak

Bitka oko reformi već je počela i ne može se predvidjeti koliko će trajati. Kralj Pete Republike, kako je nazvan Emmanuel Macron najprije zbog predsjedničkih izbora na kojima je glatko pobijedio desničarku Marine La Pen, a sada zbog apsolutne većine koju je njegova stranka Republika u pokretu (La Republique en marche-REM) dobila na nedjeljnim parlamentarnim izborima, kreće u velike i za Francusku potrebne reforme.

Najžešća bitka očekuje ga oko reforme rada za koji bi htio da bude fleksibilniji, a protiv čega su, dakako, sindikati. Sindikati su na predsjedničkim izborima pozvali birače ga glasuju za Macrona, a ne za Le Pen, ali će sada prosvjedovati protiv njegove reforme rada.

Macron drži kako je reforma rada najvažnija, jer bi se njome, prema njegovu mišljenju, odblokirao francuski industrijski sustav, omogućile bi se inovacije i privukli ulagači. Sličnu reformu rada, nazvanu Jobs Act (akronim „Jumpstart Our Business Startups Act“, američkog zakona koji je 2012. uveo Barack Obama za podupiranje malih poduzeća posebnim fondovima), djelomično je proveo u Italiji bivši premijer Matteo Renzi. Kažemo djelomično, jer je u mnogim dijelovima morao popustiti sindikatima i krajnjoj ljevici. Macron će se također sukobiti sa sindikatima i s ljevicom Jeana Luca Mélenchona, koji je već najavio velike prosvjede.

Ekstremist centra

Ljevica je Macrona nazvala „ekstremistom centra“ te ga je usporedila sa svojedobnim ministrom pravosuđa Jeanom Lecaunetom koji je 1965. godine ušao u predizbornu kampanju sa sličnim sloganom, „Francuska u pokretu“ (La France en marche). Macron ima političke korijene na ljevici, ali je za premijera (Édouard Philippe) i ministra ekonomije (Bruno Le Maire) izabrao republikance. Time je jasno dao do znanja kakvu Francusku želi, a birači su mu dali za pravo jer su pokopali socijaliste pa ljevica nema snažnu oporbu u parlamentu.

Macron zasigurno neće tražiti sukob, ali neće ni odustati od fleksibilnosti rada. Njegova vlada drži kako su mogući pregovori industrijalaca i sindikata kako na nacionalnoj tako i na razini pojedinih radnih sektora. Reformom rada predviđa i referendum među radnicima, ali i smanjenje prava na žalbu zbog otkaza. U zamjenu će radnik s otkazom dobiti obeštećenje. Bit će reformirani i sustavi davanja pomoći nezaposlenima, odnosno plaćat će se obrazovanje radnika za nove poslove, i to samo za one potrebne.

Nekoliko tjedana nakon izbora za predsjednika Macron je u Elizejskoj palači primio sindikate i industrijalce. Glavni tajnik sindikata CGT Philippe Martinez izjavio je kako su svojim akcijama već zaustavili reformu tržišta rada (tada je premijer bio Manuel Valls, a ministar ekonomije Macron) koja je donesena bez glasovanja u parlamentu pa najavljuje da će joj se i sada suprotstaviti. „Macron je uvijek suglasan sa svima. Meni je rekao da imam pravo, ali je to kazao i drugima“, izjavio je Martinez poslije susreta u Elizejskoj palači.

Osnova reforme tržišta rada zaštita je čovjeka, a ne radnog mjesta. To je, zapravo, ona reforma koju bi trebale provesti sve zemlje jer se trošenjem za očuvanje nekog radnog mjesta koje je osuđeno na nestajanje više šteti ekonomiji, razvitku i radniku negoli da se zaštiti čovjeka i preusmjeri ga se na nove poslove.

Banka za stranke

Druga reforma koju Macron namjerava provesti ona je vezana za moral u politici. Raznim zakonima želi vratiti povjerenje u političku klasu koje je u gotovo svim državama palo na niske grane. Na primjer, predlaže se da se nekoga može u parlament izabrati samo tri mandata, isto toliko i na položaje na lokalnoj razini. Gradonačelnici i gradski vijećnici moći će to biti samo tri mandata. U mnogim državama politiku vode razni lobiji koji doniraju novac strankama, koje zatim ne vode politiku za dobrobit cijelog društva, već samo za dobrobit onih koji su platili. U Francuskoj bi se osnovala državna banka koja bi kreditirala stranke.

Treća velika reforma koju predviđa Macron uvođenje je novih protuterorističkih zakona. U Elizejskoj palači već je osnovao „jezgru“ za koordiniranje rada tajnih službi koja, zapravo, kontrolira aparate ministarstava unutarnjih i vanjskih poslova.

Možda će biti manje Francuza koji će zbog protuterorističkih mjera prosvjedovati jer u društvu, bez obzira na izjave kako se ne smiju mijenjati navike, postoji određen strah.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

Avatar nekakav
nekakav
07:27 21.06.2017.

hahaha, francuze čekaju blokade, štrajkovi. ako netko misli da će francuzi olako pustiti da ih se natjera da rade stvarno cijelo radno vrijeme, gadno se vara. franceki imaju puno godišnjeg odmora, i za svoja prava i ideje ginu, doslovno. mediji su uspjeli macrona dovesti na čelo zemlje, al ti isti mediji neće moći ga tamo zadržati. jel vama poznato što se u francuskoj događa ako npr. pomoć poljoprivrednicima kasni par tjedana? pariz je pun prolivenog mlijeka i kravljeg dreka. mislite da će francuzi pristati na reformu rada u kojoj će izgubiti silne povlastice u kojima uživaju desetljećima, u rangu grka? francuzi nisu nijemci, koje je schroeder satrao svojom reformom, nijemac šuti, on je ipak pokoren, on nema pravo dići glavu, reći nešto u ime nijemaca. francek je s druge strane gordi čovjek, on zna da se u penziji jako lijepo živi kad odeš sa 60-ak godina. tek će za par godina se početi primjenjivati zakonska dob od 67! e onda da vidimo tko su francuzi. i da, shvatite da je francuska jaka samo na riječima, njena realna snaga je u rangu mađarske. maknite im crne, i neće se kvalificirati ni na jedno prvenstvo u nogometu, košarci, a uskoro ni u rukometu. ekonomija? super, što ste danas kupili francusko?