Usprkos često napetim političkim odnosima, na pomolu je energetski pakt Hrvatske i Republike Srpske, te zajednički projekti vrijedni više milijardi kuna. Već otprilike tri mjeseca vode se intenzivni pregovori između predstavnika Hrvatske elektroprivrede i Elektroprivrede Republike Srpske s ciljem rješavanja sporova koji između dviju kompanija postoje već godinama. Bude li postignut dogovor, bit će stvoreni svi uvjeti za gradnju nove hidroelektrane Dubrovnik 2, ali i ulaganje HEP-a u gradnju novog bloka termoelektrane Gacko. Osim tih dviju visokoprofitabilnih investicija, takav scenarij praktički bi bio početak šire suradnje između Hrvatske i Republike Srpske, u sklopu koje bi hrvatske kompanije dobile mogućnost investicija u energetske objekte na području tog dijela BiH. Radi se o projektima potencijalne vrijednosti više desetaka milijardi eura, a temelj toj suradnji sklopljen je u visokoj politici – potkraj veljače kad se hrvatski premijer Zoran Milanović u Sarajevu na neformalnom radnom ručku susreo s predsjednikom Vlade Republike Srpske Aleksandrom Džombićem.
RS kontrolira vodu
Milanović i Džombić razgovarali su i o zajedničkim energetskim projektima. Dogovoreno je da se sva otvorena pitanja pokušaju riješiti pregovorima. Radi se o sporovima koji traju već godinama. Republika Srpska od Hrvatske tako potražuje neisporučenu električnu energiju temeljem ugovora o gradnji hidroelektrane Dubrovnik, dok s druge strane HEP smatra da ima pravo na dio proizvodnje termoelektrane Gacko. Slučajevi su slični. Potraživanje Elektroprivrede Republike Srpske temelji se na činjenici da se HE Dubrovnik vodom napaja iz akumulacijskog jezera Bileća kod Trebinja. Kad je elektrana građena sklopljen je ugovor temeljem kojeg je ERS-u trebalo pripasti 70 posto proizvedene energije, ali kako tvrde, HEP im je isporučivao znatno manje.
S druge strane, HEP je početkom osamdesetih uložio znatna sredstva u gradnju termoelektrana u drugim jugoslavenskim republikama. Zbog tog ulaganja imao je i pravo na dio proizvedene energije, ali je nije dobivao. Nastao je dug, koji je dijelom riješen kad se HEP nagodio s Elektroprivredom FBiH koja je pristala dug vratiti u električnoj energiji. Ostao je dug TE Obrenovac u Srbiji i TE Gacko u Republici Srpskoj. Ideja pregovora je da se ti dugovi riješe u sklopu jednih pregovora, a kako je za Večernji list potvrdio visoki izvor iz Ministarstva gospodarstva, pregovori su teški, no napreduju.
– Elektroprivreda Republike Srpske traži 100 milijuna eura. Nema šanse da pristanemo na taj zahtjev, no smatram to tek uobičajenim dijelom pregovora. Bitno je da na obje strane postoji dobra volja da se stvar riješi. Nama je hidroelektrana Dubrovnik 2, snage 300 megavata, jedan od potencijalno najunosnijih projekata, a bez dogovora s Republikom Srpskom ne možemo ga realizirati, jer ona kontrolira vodu. Zato nam je u interesu da se spor što prije riješi – kaže naš sugovornik. Ideja da HEP bude investitor u gradnji novog bloka termoelektrane Gacko u vrhu naše elektroenergetske kompanije postoji već godinama, no kako tvrdi sugovornik Večernjeg lista iz HEP-a, u Republici Srpskoj ima još projekata u koje bi vrijedilo ulagati.
Pregovori do kraja godine
– Svakom energetičaru je jasno da nama zbog ravnoteže i ekonomičnosti sustava treba još elektrana na ugljen, no u Hrvatskoj je prevelik otpor ekologa za gradnju takvih objekata. Ulaganjem u TE Gacko, a možda i TE Ugljevik, dobili bismo mogućnost trajne opskrbe jeftinom energijom iz ugljena. S druge strane, nakon povlačenja češkog ČEZ-a, ni oni nemaju partnera za gradnju drugog bloka te termoelektrane, te bismo zato mogli naći zajednički interes – smatra HEP-ov stručnjak. Bude li sve u skladu s planom, pregovori o rješavanju međusobnih potraživanja trebali bi završiti do kraja 2012. godine, a pripreme najavljenih investicija započeti već u prvim mjesecima 2013. godine.
Trebamo im dati izlaz na more i pomorske baze za njihovu ratnu mornaricu.