Vlada je predstavila 4. paket mjera za zaštitu kućanstva i gospodarstva od rasta cijena. Odgovor Vlade na globalnu energetsku krizu i inflaciju, kako su naveli, uključuje ublažavanje rasta cijena energije, zaštitu od inflacije te pomoć potporama i poticajima. Paket će na snagu stupiti 1. travnja, a težak je 1,7 milijardi eura.
Najveći dio paketa, čak 1.2 milijarde eura, otpast će na subvencioniranje cijena energenata čije cijene će ostati zamrznute za struju sljedećih šest mjeseci, a za plin, godinu dana. Što to donosi hrvatskim građanima, a što znači za gospodarstvo? Može li HEP izdržati limitirane cijene i koliko je ustvari hrvatska ovisna o stranim tržištima te ima li iz ove krize izlaza u energetskoj neovisnosti?
Na ta i druga pitanja u studiju Večernji TV-a odgovorio je energetski stručnjak Daniel Srb. S njim smo razgovarali i prije mjesec dana kada je točno predvidio kako do većih oscilacija neće doći.
Cijene ne mogu biti zamrznute zauvijek, što kada protekne šest mjeseci od mjera? I kako generalno ocijenjujete paket?
- Vjerujem da najesen neće biti nekakvih drastičnih poskupljenja, prije svega zbog toga što iduće godine ulazimo u izbornu godinu i ne vjerujem da će se u takvoj situaciji dogoditi ozbiljno povećanje cijena s jedne strane i s druge strane, ne vjerujem da bi se HEP mogao naći u tako teškim problemima da ih ne može prebroditi do sredine 2024. godine. Moja pretpostavka je da će se i na jesen donijeti sličan paket ovome - kazao je Srb.
Govoreći o HEP-u i teretu koja ta državna tvrtka mora podnijeti, Srb je istaknuo kako je Hrvatska u relativno zahvalnom položaju jer oko 50% energije proizvodi iz vlastitih izvora kao što su hidroelektrane, vjetroelektrane, solarni sustavi te Nuklearna elektrana u Krškom.
- Porast se dogodio na ovom ostalom udjelu proizvodnje koji dolazi pretežito iz termoelektrana na ugljen, mazut i ostale energente, a koji su izbijanjem rata i posredovanjem inflacije poskupjeli na tržištu i tako povećali ulazne troškove u proizvodnji struje - pojasnio je.
Pored toga, cijena struje veže se i uz cijene ostalih energenata, ponajviše uz cijenu plina, a te su se cijene, pojašnjava Srb, u posljednje vrijeme stabilizirale na tržištu te drastičnog rasta nema. Podsjetio je i kako je Hrvatska na europskoj razini oduvijek bila zemlja s nominalno najnižim cijenama energije i struje i plina, a situacija je takva i dalje.
- Postavlja se, doduše, pitanje, je li to dobro ili loše. Kada je u pitanju socijalna zaštita stanovništva to je jako dobro. Naravno, ima i određenih drugih posljedica koje se u našem javnom prostoru rijetko spominju jer se kod nas većinom govori o socijalnoj zaštiti, a ne u energetskom razvoju - istaknuo je Srb.
Zaključio je i kako je ovo prilika da se sve više počne ulagati u obnovljive izvore kojima je Hrvatska bogata kako bi se trasirao put prema što većem stupnju energetske neovisnosti.
>> Cijeli paket Vladinih mjera, pogledajte u nastavku:
U svim tim davanjima preskočeni su i roditelji njegovatelji, kao i njegovatelji osoba s invaliditetom....