Ovogodišnja GLOBSEC konferencija ponovo je okupila donositelje odluka i stratege srednje Europe. Riječ je o forumu koji se u proteklih 18 godina etablirao kao najuglednija platforma za razmjenu znanja i mišljenja na strateškoj razinu u cijeloj regiji srednje i istočne Europe (CEE). Ovogodišnje izdanje podsjeća svijet da CEE nikad nije bila važnija za osiguranje globalne stabilnosti pokušavajući dati odgovore na pitanja kuda ide naš (novo)podijeljeni svijet, navodi se u priopćenju GLOBSEC konferencije koju prenosimo u cijelosti.
"U takvom okruženju u kojem u različitim panelima sudjeluju i hrvatski premijer Andrej Plenković, bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, ali svjetski čelnici poput francuskog predsjednika Macrona, mnogih ministara i gospodarstvenika, održao se i panel Energetska otpornost srednje i istočne Europe: izdržati ispit energetske krize i klimatskih ambicija? na kojem je sa pozvanim izlaganjem i u raspravi sudjelovao Julije Domac, ravnatelj REGEA-e i posebni savjetnik za energiju i klimu Predsjednika Republike Hrvatske.
Europska unija prioritet treba dati unutrašnjim odnosima i infrastrukturi država članica. Potrebna su nam hitna ulaganja u interkonekcije između zemalja, npr. Francuske i Španjolske, koje će omogućiti prijenos viška električne energije iz obnovljivih izvora. Prioritet ovog trenutka i općenito energetske tranzicije našeg kontinenta stoga treba biti na integraciji našeg europskog energetskog sustava. U uvjetima kada su investicije u obnovljive izvore energije sve jeftinije, ključno će biti u stanju transportirati velike količine energije s jednog kraja EU na drugi. To će onda riješiti pitanje nestalnosti proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije i stvoriti uvjete da cijena energije za Europljane bude trajno niska. Nama u Hrvatskoj primjerice cijela Dalmacija praktički visi na jednoj žici. Dalekovod Konjsko – Melina je izgrađen prije skoro pedeset godina i njegov kapacitet treba bitno povećati. To bi moglo postati glavno ograničenje budućeg razvoja svih sunčanih elektrana i vjetroelektrana u južnoj Hrvatskoj jer za izgraditi takav dalekovod može trebati i 10 godina. upozorio je Domac te dodao da Europa mora izaći iz zablude da je energija roba i da će uvozom energije iz drugih dijelova svijeta zamijeniti uvoz energije iz Rusije.
Orijentacija na uvoz energije znači trajnu izloženost poremećajima i nesigurnost. Uvoz energije znači i velike profite energetskih kompanija čije je vlasništvo pa onda često i više ili manje skrivena politička i sigurnosna agenda uvijek barem donekle upitna. Samo vlastita energija donosi dugoročnu stabilnost i sigurnost, a vitalni interes Unije je da na energiji profitiraju građani, poduzetnici i poljoprivrednici, a ne samo velike multinacionalne energetske kompanije ili uvoznici energije koji su često u prošlosti bili pod izravnim ruskim utjecajem. Hrvatska je samo jedna od zemalja CEE regije koja je zarobljena sumnjivim novcem koji izvorno dolazi iz sektora fosilnih goriva, koji ima svoje porijeklo u Rusiji, a koji danas sve više kontrolira i druge gospodarske sektore i političke procese.
Istaknuo je i da bi sve države članice trebale revidirati projekte koji trenutno nisu odobreni u okviru nacionalnih poticajnih programa i preraspodijeliti osoblje u državnoj službi kako bi dali prioritet evaluaciji financiranja i prioritet projektima spremnim za "lopatu" koji imaju trenutni učinak. U svim članicama EU, pa tako i u Hrvatskoj, je potrebno ubrzati evaluaciju i skratiti sve rokove kako bi se ti projekti odmah mogli provesti.
Upravo to je istaknula i Europska komisija koja je 24. svibnja objavila proljetni Paket Europskog semestra, koji, između ostaloga, sadrži preporuke na području gospodarske i socijalne politike. Proljetni paket se temelji na programima stabilnosti i nacionalnim reformskim programima koje države članice dostavljaju Komisiji. U sklopu toga, Komisija je je preporučila Hrvatskoj da do kraja ove godine prestane s mjerama potpore za energiju, nastavi s čvrstom provedbom Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i programa kohezijske politike te smanji ovisnost o fosilnim gorivima bržim razvojem obnovljivih izvora.
Hrvatska inače uvozi čak oko 53 posto potrošene energije godišnje, iako ima veliki potencijal u obnovljivim izvorima, naročito u energiji vjetra i sunca i geotermalnim izvorima. Polovina proizvodnje električne energije dolazi iz hidroelektrana, udio vjetroelektrana je povećan na 14 posto, ali je udio solarne energije svega jedan posto.
Zemlje CEE trebaju sljedećih mjeseci, omogućiti održivi energetski oporavak i povećanje vlastite otpornosti kroz ozbiljan pregled vlastitih planova oporavka i otpornosti, poboljšanu sinergiju s nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, a EU i nacionalna potpora trebala bi dati prioritet povećanju i replikaciji lokalnih/regionalnih programa grijanja i hlađenja. U energetici je došlo vrijeme za hrabre, ambiciozne i odlučne", navodi se u priopćenju.
VIDEO: Grozno nevrijeme u Belom Manastiru: Ceste se pretvorile u rijeke, tuča prekinula promet