Klub zastupnika Europske pučke stranke (EPP), članovi Građanske slobode te Odbora Europskog parlamenta za pravosuđe i unutarnje poslove izrazili su duboku zabrinutost zbog, kako navode, "ograničenja predviđenih u Hrvatskom saboru na zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim slučajevima između Hrvatske i ostalih zemalja članica Europske unije."
Time bi kazneni progon počinitelja zločina od 7. kolovoza 2002., godine, poput slučaja Josipa Perkovića, mogao biti doveden u pitanje, odnosno postoji opasnost od ne kažnjavanja, zabrinuti su u Bruxellesu.
Reakcije su stigle nakon što je jučer predsjednik Vlade Zoran Milanović najavio namjeru Vlade prema kojoj Hrvatska neće primjenjivati europski uhidbeni nalog za kaznena djela počinjena prije 2002. Podsjetimo, premijer je rekao da će Sabor izglasati spomenuti zakon u originalnoj varijanti, a najavio je i izmjenu Ustava prema kojoj neće biti zastare za kaznena djela politički motiviranih ubojstava.
- Pokušaj da se osigura imunitet hrvatskim građanima od kaznenog progona u državama EU u danima pred sam ulazak Hrvatske u tu europsku zajednicu, jako je zabrinjavajuć i treba biti zaustavljen. Osiguravanje visokog nivoa pravne suradnje u procesuiranju zločinaca među svim članicama Europske unije od iznimne je važnosti u borbi protiv prekograničnog kriminala. To je odgovornost svih država članica EU, objavlili su u EPP-u.
Hrvatski premijer Zoran Milanović mora osigurati da je hrvatski zakon o pravosudnoj suradnji s državama članicama EU strogo u skladu sa svim europskim zahtjevima koje je iznijela Europska komisija, ističu potpredsjednik Kluba zastupnika Europske pučke stranke Manfred Weber, koordinatorica Odbora građanskih sloboda Véronique Mathieu-Houillon, zastupnica u Europskom parlamentu Monica Macovei i Axel Voss. Pozivaju i na punopravnu suradnju s njemačkim pravosudnim vlastima, kao i sa svim članicama Europske unije kada je riječ o procesuiranju svih kaznenih djela počinjenih prije i poslije 7. kolovoza 2002.