Turski predsjednik Tayyip Erdogan "pristojan je čovjek" koji se neće miješati u unutarnja politička pitanja BiH, poput izmjene izbornog zakona, izjavio je u srijedu bošnjački čelnik Bakir Izetbegović, dan nakon susreta Erdogana s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović na kojem su razgovarali o stanju u susjednoj državi.
Izetbegović je N1 televiziji rekao kako ga je Erdogan za vrijeme susreta s Grabar-Kitarović nazvao i predložio da Hrvatska i Turska posreduju u poboljšavanju komunikacije i postizanju dogovora između Hrvata i Bošnjaka, a ne da se miješaju u izmjene izbornog zakona oko kojeg se u zemlji vode žestoke rasprave.
"Erdogan me nazvao i rekao da se nalazi s gospođom Kitarović i pitao me jesmo li za jednu trilateralu na ministarskoj razini, pa zatim na predsjedničkoj. Zašto da ne? Uvijek vrijedi razgovarati“, rekao je Izetbegović u intervju za N1.
"Gospodin Erdogan je jedan korektan i pametan lider koji se neće miješati u unutarnje stvari BiH. Ne možete vi tek tako napustiti građansko načelo i uraditi što vam traže HDZ, HNS ili Čović i krenuti u segregaciju izbornog sustava“, istaknuo je bošnjački član predsjedništva BiH.
Izmjena izbornog zakona u BiH kako bi se osigurala jednakopravnost Hrvata bila je jedna od tema na susretu hrvatskih i turskih čelnika u Ankari.
Hrvatska predsjednica je nakon sastanka zahvalila Erdoganu na "razumijevanju" da postoji potreba da i Hrvatska i Turska nastave djelovati kao posrednici u jačanju reformskih procesa u BiH, koji bi trebali tu zemlju pokrenuti prema razvoju, na korist svih građana, i ubrzati njezin put prema EU-u.
Erdogan je istaknuo da je sadašnja struktura vlasti u BiH određena Daytonskim sporazumom i da su Hrvatska i Turska samo posrednici. "Prerano je komentirati koji bi mogao biti ishod. Zato bih se suzdržao od komentara", rekao je Erdogan.
Izetbegović je odbacio prijedloge dijela bošnjačke političke oporbe kako bi hrvatskoj predsjednici trebao sljedećeg tjedna uskratiti dobrodošlicu zbog njezina posredovanja oko izmjena izbornog zakona.
"To bi bilo previše. Što se postiže s tim što se nešto ne komunicira? Treba razgovarati i u lice reći što imate", kazao je Izetbegović i dodao kako je uvjeren da se Hrvatska trudi biti 'civilizirana zemlja' koja će prema BiH imati korektniji odnos.
Zagrebu je međutim zamjerio što se ne rješavaju otvorena pitanja poput Pelješkog mosta, korištenja vodenog potencijala Buškog jezera za proizvodnju električne energije i plaćanja male naknade BiH te činjenice da u Hrvatskoj postoji još značajna državna imovina koja se ne vraća BiH.
Hrvatski političari ustraju da predstavnike hrvatskog naroda na izborima za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH te tročlano predsjedništvo dominantno biraju Hrvati, bez da ih preglasavaju brojniji Bošnjaci i Srbi.
Bošnjačke pak stranke inzitiraju na tome da svi birači mogu birati predstavnike u vlasti neovisno o tome radi li se o donjem, zastupničkom tijelu ili gornjem domu parlamenta.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. Bošnjaci su tri i pol puta brojniji od Hrvata čiji se broj najviše smanjio u posljednjem ratu između 1992. i 1995. godine.
Iako je osnovao mudzahedinsku brigadu u 8. mjesecu 1993. osuđeni ratni zločinac Rasim Delić dobio je u Hagu samo 3 godine jer je zapovjednik mudzahedina posvjedočio kako su sve akcije i zločini mudžahedina koordinirani izravno s bAlijom Izmetbegovićem. I njegov sin sada ima obraza biti u predsjedništvu.