Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov ovih se dana u emisiji “Nedjeljom u 2” javno požalio da hrvatski veleposlanik u Beogradu Hidajet Biščević u godinu i pol dana, otkako je preuzeo mandat, nije imao sastanak s njim i predstavnicima Hrvata, niti ih je nazvao ili bilo što poduzeo kada su primili prijetnje smrću.
O eskalaciji napetosti i sukoba između vodstva hrvatske zajednice u Srbiji i veleposlanika Biščevića svjedoči i pismo kojim se Žigmanov 30. ožujka obratio ministru vanjskih i europskih poslova Gordanu Grliću Radmanu, u kojem na neuobičajeno otvoren i oštar način upozorava na djelovanje veleposlanika Biščevića, tvrdeći da je to djelovanje u suprotnosti s interesima hrvatske zajednice u Srbiji. U pismu koje smo dobili na uvid Žigmanov tvrdi kako je hrvatska zajednica razočarana držanjem ljudi u veleposlanstvu u Beogradu i konzulatu u Subotici tijekom posljednjih događaja oko borbe protiv uvođenja bunjevačkog jezika.
- Ne samo da su nijemo promatrali i da ni u najtežim trenucima nisu očitovali nikakav djelatni interes, čak ni telefonskim pozivom nisu iskazali zabrinutost za one Hrvate kojima je prijećeno smrću - navodi Žigmanov u pismu i dodaje da su iz veleposlanstva umjesto pružanja podrške, savjeta i svakodnevne koordinacije njihovu borbu promatrali sa strane i izvrgavali ruglu tvrdeći da “ne znaju što rade”, da “nemaju koncepta” ni “strategije”.
Žigmanov u pismu Grliću Radmanu podsjeća i na Biščevićev “ilegalni” odlazak kod predsjednika Skupštine Grada Subotice Bálinta Pásztora, bez ikakvih konzultacija s njima, koji su za posjet doznali iz medija, a zaključke sa sastanka im nikada nije prenio.
Sporno ‘bunjevačko pitanje’
- Dužni smo vam reći da odnos s diplomacijom nikada ranije nije bio na ovako niskoj razini - uvjerava Žigmanov, koji za mnoge Biščevićeve prethodnike ima samo riječi hvale, upozoravajući da su i nakon dolaska Biščevića pokazali inicijativu za dijalogom, ali da su s tim prestali nakon što su nekoliko puta naišli na reakcije za koje tvrde da su bile suprotne interesima njihove zajednice. Žigmanov tvrdi da je veleposlanik Biščević i nakon toga “nastavio s praksom miješanja u unutarnje prilike u zajednici s ciljem da ostvareni stupanj kohezije i jedinstva, koje Hrvati danas imaju kao nikada ranije u skorijoj povijesti, razori”.
Žigmanov ističe i da je Biščević u komunikaciji s nekolicinom osoba “koje aktivno djeluju na destabilizaciji i razaranju zajednice” i da poziva na sastanke pojedine osobe iz struktura institucija na kojima se, bez ikakvih valjanih razloga, njega, Žigmanova, predsjednika jedine relevantne političke stranke, “izvrgava ruglu” uz atribute da je “diktator”, da je “okružen poslušnicima”, da “zloupotrebljava institucije”, da je “nespreman za dijalog”, da je “nacionalno pretvrd” i isključiv i da “bez razloga kritizira Vladu RH”.
Biščević, tvrdi u pismu Žigmanov, niti jednom nije s njima kontaktirao od stupanja na dužnost, nikad nije bio u službenom posjetu krovnoj instituciji Hrvata u Srbiji, kao i da se oglušio na poziv da prestane sa slanjem neistinitih poruka predstavnicima vlasti Srbije i da je slao je svoje “emisare” pojedincima u zajednici da mu se dostave imena “za državne tajnike”, čime je podgrijavao teritorijalno raslojavanje i favorizirao Hrvate u Beogradu.
Drugim riječima, Žigmanov optužuje Biščevića za djelovanje koje počiva na neistinitim premisama i koje je štetno po stabilnost institucija i normalno funkcioniranje hrvatske zajednice.
– Nije nam dosta nepovoljnog društvenog ambijenta, deficita demokracije i aktivnosti struktura službi u zajednici, već moramo veliku energiju trošiti kako bismo smanjili pogubno razarajuće djelovanje veleposlanika Biščevića i generalnog konzula Velimira Pleše. Kao da im nije bio dovoljan pokušaj eliminacije DSHV-a iz političkog života u ljeto prošle godine! - ogorčen je Žigmanov, optužujući Biščevića i da je 26. ožujka pozvao predsjednicu i četiri dopredsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća na sastanak u veleposlanstvo u Beogradu o “polarizaciji unutar hrvatske zajednice u Srbiji”, odnosima s diplomacijom i skorom popisu stanovništva.
Prema Žigmanovu, veleposlanik Biščević ocijenio je na sastanku da se “lokalno bunjevačko pitanje” prelilo na regionalne odnose i narušilo odnose Hrvatske i Srbije, koji su inače bilježili “blage uspone”. Dok predstavnici hrvatske zajednice u Srbiji tzv. bunjevačko pitanje smatraju ne samo lokalnim problemom nego udarom na cijelu hrvatsku zajednicu, Biščević čelnike hrvatske zajednice zbog držanja u pogledu tog pitanja, kako se navodi u pismu, smatra odgovornim za narušavanje hrvatsko-srpskih odnosa, optužujući ih da su “lokalnim problemom” za taoce uzeli cijelu hrvatsku zajednicu, da su “krivi” za nejedinstvo u zajednici i da ne cijene što je Srbija poslala milijun eura za stradale u potresu u Hrvatskoj.
Žigmanov hrvatskom šefu diplomacije piše i da ga je Biščević neizravno optužio da je u dosluhu s predstavnicima saborske oporbe, podsjetivši pritom i na Biščevićev savjet što su ga dobili nakon nedavnog “izrežiranog incidenta od strane Republike Srbije” i povlačenja udžbenika iz hrvatskog jezika zbog “veličanja NDH”: “Šutite i pjevajte kada vas tuku!”
“Traži pokornost”
Za Biščevića Žigmanov tvrdi da je spreman iznositi paušalne ocjene i jeftino docirati nakon što “bitka” završi, tražeći od njih da pokorno slušaju i izvršavaju naredbe koje im daje. Žigmanov očekuje od ministra Grlića Radmana “presudnu pomoć” da se takvo djelovanje veleposlanika Biščevića prekine i onemogući.
Komentar pisma i optužbi na račun veleposlanika Biščevića zatražili smo od hrvatskog šefa diplomacije Grlića Radmana, koji je na naš zahtjev uopćeno odgovorio da hrvatska diplomacija predano radi u interesu hrvatskih nacionalnih interesa štiteći ugled Hrvatske u svijetu. Komentar i njegovu stranu priče zatražili smo, naravno, i od veleposlanika Biščevića, ali od njega nismo dobili nikakav odgovor.
Međutim, od visokog hrvatskog dužnosnika, odlično upućenog u ovu problematiku, doznajemo kako je Žigmanovljevo pismo, kao i niz recentnih događaja, poput prijetnji predstavnicima hrvatske manjine, uvođenja bunjevačkog jezika u službenu upotrebu i skidanja hrvatske zastave s veleposlanstva u Beogradu, jedan od razlog sutrašnjeg odlaska ministra Grlića Radmana u Srbiju i posjeta hrvatskoj manjini u Subotici.
– Ključan razlog ovog posjeta je pružanje potpore hrvatskoj manjini u toj zemlji i s tim je sve rečeno – kazao nam je naš sugovornik, koji je želio ostati anoniman, dodajući pritom i kako Žigmanov nije “lagan za suradnju”, niti uživa nepodijeljenu potporu u redovima hrvatske zajednice.
Međutim, naš sugovornik nas uvjerava da je Žigmanov prihvaćen od strane hrvatskih dužnosnika i da se njegove poruke shvaćaju “vrlo ozbiljno”, kao što je i sutrašnji odlazak ministra Grlića Radmana u Srbiju i poruka Zagreba veleposlaniku Biščeviću, koji bi, kako misli naš sugovornik, kao iskusan diplomat trebao pokazati više senzibiliteta za očekivanja tamošnje hrvatske zajednice.
>> Pogledajte i ovaj video: Sučeljavanje pet kandidata za gradonačelnika Rijeke - Filipović (SDP), Štimac (nezavisni), Miletić (Most), Ivaniš (PGS) i Ostrogović (HDZ)
Tomislav Ž. posvema je u pravu .Nesposoban čovjek predstavlja Hrvatsku na osjetljivom mjestu . A krivac ipak nije Njegova ekselencija hrvatski veleposlanik nego onaj koji ga je tamo poslao i koji ga tamo drži.