slučaj Huawei

Eskalacija sukoba na relaciji Kina – svijet

Foto: Reuters/PIXSELL
Robert Lloyd Schellenberg - osuđen na smrtnu kaznu
Foto: Reuters/PIXSELL
Robert Lloyd Schellenberg - osuđen na smrtnu kaznu
Foto: Reuters/PIXSELL
Robert Lloyd Schellenberg - osuđen na smrtnu kaznu
Foto: Reuters/PIXSELL
Robert Lloyd Schellenberg - osuđen na smrtnu kaznu
Foto: Reuters/PIXSELL
Robert Lloyd Schellenberg - osuđen na smrtnu kaznu
17.01.2019.
u 07:00
Sjedinjene Američke Države optužuju Huawei da putem svoje opreme špijunira, i to za kineske vlasti
Pogledaj originalni članak

Osuda kanadskog državljanina na smrt u Kini izazvala je novu rundu sukoba na relaciji Kina protiv ostatka svijeta, a ponajprije Sjeverne Amerike. Justin Trudeau, kanadski premijer, izrazio je “iznimnu zabrinutost” i dodao da bi proizvoljno izrečena smrtna kazna kineskih sudskih vlasti trebala zabrinuti ne samo Kanadu nego i sve njezine međunarodne prijateljske zemlje i saveznike.

Smrtna kazna kao odmazda

Naime, Kanađanin Robert Lloyd Schellenberg (36) uhićen je u Kini 2014. zbog krijumčarenja droge te osuđen prošle godine u studenome na 15 godina zatvora i novčanu kaznu od 150.000 kineskih juana u prvostupanjskoj presudi suda u Dalianu. Potom je visoki sud u pokrajini Liaoningu zaključio da je kazna preblaga te donio novu – smrtnu kaznu!

Pogledajte trenutak kada je Kanađaninu izrečena presuda

Ono što Trudeau nije izrekao, ali dao je naslutiti jest da kinesku preinaku kazne smatra odmazdom za nedavno uhićenje Meng Wanzhou, potpredsjednice kineske tvrtke Huawei Tehnologies. Kanada se tu našla u epizodnoj, ali operativnoj ulozi u središtu sukoba Sjedinjenih Država i Kine. Meng Wanzhou uhićena je na zahtjev Sjedinjenih Država pod optužbom za špijunažu i kršenje sankcija nametnutih Iranu. Bilo je to 1. prosinca 2018. Od tada je, izbrojili su mediji, privedeno desetak Kanađana u Kini. Primjerice, Michael Kovrig i Michael Spavor, koji žive u Kini, privedeni su nekoliko dana nakon uhićenja Meng pod sumnjom da ugrožavaju nacionalnu sigurnost, a taman nakon uhićenja Meng održano je i ponovno suđenje Kanađaninu koje je rezultiralo najstrožom kaznom.

Pritom su Kinezi povukli i rijedak potez te pozvali strane novinare da izvijeste o ponovnom suđenju što je protumačeno kao svojevrstan pritisak na Kanadu da “pusti” Meng.

Kako trenutačno stvari stoje, Meng bi mogla u kanadskom, istina kućnom pritvoru provesti i do nekoliko mjeseci, a izručenje, tvrdi kanadski premijer, nije upitno, osim ako SAD ne odustane od njezina procesuiranja.

Kinezi očekivano odbijaju svaku političku konotaciju u vezi s presudom. No, ono što je počelo kao trgovinski rat na relaciji SAD – Kina izrodilo se u špijunsku aferu u kojoj se u središnjoj ulozi našao veliki i jaki Huawei, proizvođač mobitela i telekomunikacijske opreme.

Pozicioniranje na tehnološko-gospodarskoj karti postalo je preduvjet političke nadmoći. Trump je pod plaštem zaštite nacionalnog gospodarstva i radnih mjesta krenuo u nametanje carina Kini. Pritom je upleo u igru i nacionalnu sigurnost te Huawei optužio da pod krinkom biznisa zapravo špijunira za kineske vlasti. Stoga je isposlovao zabranu kineske telekomunikacije opreme, kineskih tehnoloških divova Huaweija i ZTE-a. No američka priča koju, uzgred budi rečeno, Kanada nije pratila kada je riječ o zabrani Huaweijeve opreme prelila se i na Australiju, čije su vlasti također zabrinute za nacionalnu sigurnost. Preinačili su zakone ne bi li Huawei ispao iz igre.

I Njemačka je izrazila sumnju u sigurnost opreme Huaweija, a Japan je također pokrenuo procese zabrane.

Zapravo, sigurnosno pitanje uoči gradnje 5G mreža diljem svijeta, u kojoj bi uvelike mogao sudjelovati i Huawei kao jedan od svjetskih i dosad renomiranih proizvođača telekom opreme, pretvorilo se u bitku neslućenih razmjera.

Posljednji slučaj dodatno je zaiskrio prisutnost Huaweija u dosad sigurnoj istočnoj Europi. Naime, proteklog tjedna Poljska je optužila zaposlenika Huaweija u poljskoj podružnici, tamošnjeg direktora marketinga, da je špijunirao. U toj priči optužen je i bivši poljski pripadnik obavještajne službe. Za sada nema dodatnih informacija, no Huawei se jučer i od tog slučaja ogradio te osumnjičeniku dao otkaz uz izjavu da je to činio na vlastitu ruku.

Foto: Reuters/PIXSELL
Robert Lloyd Schellenberg - osuđen na smrtnu kaznu
Foto: Reuters/PIXSELL
Robert Lloyd Schellenberg - osuđen na smrtnu kaznu
Foto: Reuters/PIXSELL
Robert Lloyd Schellenberg - osuđen na smrtnu kaznu
Foto: Reuters/PIXSELL
Robert Lloyd Schellenberg - osuđen na smrtnu kaznu
Foto: Reuters/PIXSELL
Robert Lloyd Schellenberg - osuđen na smrtnu kaznu
Foto: Reuters/PIXSELL
Robert Lloyd Schellenberg - osuđen na smrtnu kaznu
Foto: Reuters/PIXSELL
Robert Lloyd Schellenberg - osuđen na smrtnu kaznu
Foto: Reuters/PIXSELL
Robert Lloyd Schellenberg - osuđen na smrtnu kaznu
Foto: Reuters/PIXSELL
Robert Lloyd Schellenberg - osuđen na smrtnu kaznu
Foto: Reuters/PIXSELL
Xi Jinping

U svakom slučaju teško je ne primijetiti da se samo nižu novi slučajevi u kojima noseću ulogu imaju upravo Huawei i njegovi zaposlenici. A da je cijela priča na vrhuncu, govori i to da se konačno, nakon četiri godine međunarodne šutnje, jučer oglasio milijarder i osnivač Huaweija Ren Zhengfei, otac uhićene Meng. U tridesetak godina od osnivanja ovo je prva velika kriza koja je pogodila kompaniju, kazao je Ren. Huawei je suočen sa sve većom pozornošću javnosti zbog sigurnosti svoje opreme, a nekoliko zemalja blokiralo od budućih projekata gradnje mreže 5G. U prosincu 2018. godine rotirajući predsjednik Ken Hu pozvao je na dijalog s vladama koje provode takve zabrane tražeći od njih da iznesu svoje dokaze kako bi prodavatelj na odgovarajući način mogao odgovoriti.

Ren Zhengfei (74) stoga je prekinuo dugogodišnju šutnju ne bi li odgovorio na američke optužbe, prenosi Bloomberg. Ren je odbacio sve sugestije da Huawei pomaže kineskoj vlasti u špijuniranju tvrdeći da nema posebne odnose s Pekingom. Naglasio je da tvrtka nikada nije primila zahtjev od kineske vlade da preda podatke o kupcu ni da omogući takozvana stražnja vrata ili “backdoor” na svojoj opremi koja bi omogućila ulazak u podatke kineskim vlastima. Ren je Donalda Trumpa nazvao “velikim predsjednikom” tvrdeći da je Huawei u trgovinskom ratu koji se događa među dvjema zemljama tek sitnica.

Koristi ih trećina ljudi

Kada je riječ o sudbini njegove kćeri, ustvrdio je da će za sada primijeniti politiku čekanja te najprije vidjeti što će SAD učiniti. Kada se pak radi o kineskim vlastima, Ren je rekao:

“Volim svoju zemlju, podržavam Komunističku partiju. No ne bih nikada učinio ništa što bi ugrozilo neku drugu državu ili građanina svijeta. Ne vidim vezu između mojih osobnih uvjerenja i biznisa koji vodi Huawei”.

Huawei čini sve što može ne bi li obranio kvalitetu i sigurnost svoje opreme i biznisa. Ne može mu se ne priznati pozicija svjetske sile kad je riječ o telekom opremi i proizvodnji pametnih telefona, koji su u samom vrhu, uz bok Appleu i Samsungu. Isto tako Huawei je uložio milijunske iznose u niz centara za istraživanje i razvoj te je sa svojim proizvodima i uslugama prisutan u više od 170 zemalja. Njima se koristi trećina svjetske populacije, a prema broju isporuka u 2017. godini tvrtka je i jedan od najvećih proizvođača mobilnih telefona na svijetu.

Huawei ima 15 istraživačkih razvojnih centara smještenih u SAD-u, Njemačkoj, Švedskoj, Rusiji, Indiji i Kini.

A što se tiče hrvatsko-kineskih odnosa, nakon povratka iz Kine premijer Andrej Plenković upravo je Huawei istaknuo kao partnera u kontekstu digitalizacije države.

Pogledajte video: Brutalan napad na gradonačelnika Gdanska

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 6

MA
marcel
08:33 17.01.2019.

amerima bi bilo bolje da i oni strijeljaju diere, manje bi im ljudi ginulo od heroina

DU
Deleted user
07:40 17.01.2019.

Ne postoji sukob između Kine i svijeta. Postoji samo između Kine i US, odnosno Trampa. Evo npr. u Hrvatskoj građe pelješki most, a vjerojatno će investirati i u riječku luku.

5S
505.scrtom
08:55 17.01.2019.

A kako znamo postoji i traje eskalacija sukoba na relaciji USA i svijeta,samo što se oko toga u tom slučaju ne diže prašina..