Srušen je zid na ulazu u resort Svpetrvs hotela u Supetru na otoku Braču, a snimka rušenja zida objavljena je na Facebook stranici Udruge "Za naš Supetar".
Riječ je o ulazu resortu s kojim grad Supetar i gradonačelnica Ivana Marković 'ratuju' već duže vrijeme, a nakon što su snimke rušenja zida objavljene na društvenim mrežama, oglasila se i gradonačelnica. Ona je jučer izvijestila kako su nepoznate osobe pokušale nasilno provaliti u prostorije vatrogasnog doma na Velom placu. Kako je napisala na Facebooku, osobe su pokušale skinuti ključeve i brave te ući u prostorije u kojima se nalazi razna vatrogasna oprema te dokumenti društva. Smatra da su nasilnike angažirali iz hotela Svpetrvs.
Njezino današnje priopćenje prenosimo u cijelosti:
"Povodom jučerašnjih scena kao i činjenica da se hotelska kuća odlučila na pokušaj nasilnog ulaska putem trećih osoba u prostorije Dobrovoljnog vatrogasnog društva Supetar i NK Jadrana, a koje su od posebnog i povijesnog značaja za Grad Supetar, i koje udruge Grada Supetra koriste preko 45 godina u neometanom posjedu. Na ovaj način odbačeni su svi napori oko mirnog rješavanja spora koje traje duže od pola godine na relaciji Gradonačelnice Grada Supetra i Gradskog Vijeća Grada Supetra, Republike Hrvatske i hotelske kuće Svpetrvs Hoteli d.d..
Hotelska kuća uknjižila se na nekretninu temeljem nezakonitog rješenja o privatizaciji i djelomičnog rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 20.1.2005., rješenja koje je poništeno presudom Upravnog suda RH od 1.4.2010. nakon čega nikada nije doneseno novo rješenje te stoga isti ne mogu biti vlasnici sporne nekretnine koja se koristi u javne svrhe desetljećima.
Grad Supetar samo traži poštivanje zakona ove države, tražimo djelovanje institucija pravne države, kraj manipuliranju činjenicama i zaštitu prava njenih građana, te ne možemo pristati na ovako nasilno ponašanje. Poštujemo zakone, za sve postoji pravna procedura, odluke i zakonske institucije dok je ovaj način pokušaja provale u službene prostorije udruga Grada Supetra i onemogućavanje građana Grada Supetra u dolasku do prostorija svojih udruga je nešto što je tražilo reakciju u obrani posjeda.
Smatramo da je najveći propust napravljen u postupku privatizacije, i to pogrešnom procjenom društvenog kapitala i prodajom nekretnina koje predstavljaju javno dobro poput cesta i objekata od vitalnog javnog interesa, uslijed čega to nikada nije niti smjelo niti trebalo biti predmetom privatizacije. Istodobno je naknadno donesen niz Zakona kojima je JLS-e naložena obveza uknjižbe prava vlasništva na iste.
Što se tiče uredovanja na cesti Miljenka Smoje, broj. kat. čest. 2092/6, u naravi nerazvrstana cesta – javno dobro u općoj upotrebi u neotuđivom vlasništvu Grada Supetra, uredovali smo temeljem Zakona o cestama na temelju članka 45. stavka 4. protivno postupanja iz članka 45. stavka 2.
Grad Supetar će i dalje provoditi Zakone RH u smislu Zakona o cestama te zaštite javnog i pomorskog dobra na korist svojih građana.
Na dužnost gradonačelnice Grada Supetra izabrana sam po treći put jasno komunicirajući svoje stavove o zaštiti javnog i pomorskog dobra, čuvanju vlasništva Grada Supetra i nedopuštanju da se temeljem uzurpacije, postavljanja ograda i zidova malo po malo uskraćuje javni prostor građanima ovoga Grada pod izlikom napretka i zapošljavanja. To je moj jedini interes i cilj obnašanja funkcije gradonačelnice te je to možda vijest u moru informacija o nelegalnim postupanjima dužnosnika i pogodovanjima.
Na današnjoj sjednici gradskog Vijeća Grada Supetra obavijestiti ću vijećnike o trenutnoj situaciji.
U nadi da će se Zakoni Republike Hrvatske napokon početi primjenjivati na sve građane i da ćemo u svojim službenim postupanjima imati potporu institucija ove države."
Sve se vraća, sve se plaća :) Količina urbane devastacije kroz nehumane i pogodovane urbanističke planove ljudima se vraća kao bumerang. Taj dio oko Splita i južnije postaje urbanističko ruglo gdje se betonizacijom obale gubi jedini resurs kojeg hrvatska više nema u izobilju. Brač je također eklatantni primjer kako su sva ta pitoreskna mjesta postala betonizirano ruglo uz obalu. Treba hitno uvesti ozbiljan porez na nekretnine koji bi pratio rasterećenje poreza od rada i treba hitno uvesti izmjene u urbanističkim planovima. Obalni pojas treba zaštititi 300 metara od mora. Zabraniti svaku daljnu gradnju u tom pojasu ako se želi da hrvatska sačuva ono malo pristupačne obale što je još ostalo netaknuto.