Estoniju je digao Eurosong, danas je digitalni prvak Unije

Govoreći o “Trendovima u strateškom komuniciranju država i mogućnosti hrvatskog predsjedanja Europskom unijom 2020.”, profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Božo Skoko na konferenciji Večernjeg lista posebno je, kao odličan primjer koji nam može biti poučan putokaz, analizirao uspješno brendiranje Estonije koja je u drugoj polovici 2017. predsjedala Europskom unijom, što nas uskoro čeka. A Estonci su početak svog brendiranja temeljili na pobjedi koju su 2001. ostvarili na Eurosongu, koji se tada održavao u Kopenhagenu, te tri godine kasnijem ulasku u Europsku uniju.

Naime, još 2000. utemeljili su posebnu državnu agenciju nazvavši je “Enterprise Estonia” koja je imala 250 ljudi i budžet od 81 milijun eura, a cilj njihova rada bio je da Estonija do 2020. uđe među 20 najrazvijenijih zemalja svijeta. Da u tom naumu uspijevaju, argumentirao je Skoko, pokazuju podaci da je Estonija danas digitalni prvak Europske unije te treća zemlja u svijetu po start-up projektima.

– Estonci su sami stvorili svoj novi imidž, a sve su počeli koordinirati iz jednog mjesta, iz jednog središta, agencije Enterprise Estonia – podcrtao je Skoko. Potom je, na temelju iskustava, napora, strategija i onoga što je učinjeno u 20 najuspješnijih zemalja svijeta (Japana, Švicarske, Njemačke, Švedske, Kanade, Norveške, SAD-a, Australije, Danske, Austrije, Novog Zelanda, Velike Britanije, Finske, Singapura, Islanda, Nizozemske, Francuske, Italije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Južne Koreje) predstavio osam pouka i preporuka.

– Prvo, nema promjene imidža bez promjene ponašanja građana i političara, funkcioniranja države i poslovanja. Drugo, međunarodno strateško komuniciranje jedan je od najvažnijih alata u međunarodnim gospodarskim i političkim odnosima te prioritet vlada 21. stoljeća. Treće, sa sadašnjosti se upravlja iz budućnosti. Moramo znati kamo idemo i što želimo, kako bismo vukli prave poteze. Znači, potrebno je postojanje vizije i konsenzusa. Četvrto, mora postojati jedna, jedinstvena priča o zemlji i narodu koja se onda prilagođava različitim motivima, kanalima, osjetilima, potrebama.

Odnosno, mora postojati brend platforma. Peto, svi komunikacijski i promotivni napori države moraju biti objedinjeni i koordinirani iz jednog središta. Svi napori svode se na “prodaju” države, njezinih proizvoda, vrijednosti, ideja, turističkih kapaciteta... Šesto, komunikacija sa svijetom treba se kontinuirano odvijati na tri razine. To su: upravljanje informacijama, i to svakodnevno, upravljanje percepcijama i jačanje imidža, za to su zadužene kampanje te izgradnja dugoročnih odnosa. Sedmo, nijedna država nije postala superbrend zbog svoje ljepote, odnosno samo zbog turističke ponude, i sportskih uspjeha. Brend države čine: proizvodi, izvoz, ljudi, velikani, kultura i baština, turizam, ulaganja, politika, vrijednosti te kvaliteta i način života… Te posljednje, osmo, svijetu treba dati povoda, razloga, da se počne zanimati za nas, a svaku priliku za globalnu vidljivost treba mudro iskoristiti – nabrojio je i pojasnio Skoko što nam je i kako činiti, na kraju se zapitavši – jesmo li na to spremni.

Pogotovo imajući u vidu iduću 2020. kada nam se prilika da se svijetu pokažemo i u svijesti svih ljudi nametnemo na poseban, nekako naš, originalan način, nudi kao na dlanu. Jer, iduće godine Hrvatska će predsjedati Europskom unijom. Iduće godine naša će Rijeka biti europska prijestolnica kulture. Iduće godine čeka nas i Europsko prvenstvo u nogometu što je, nakon lanjskog uspjeha “vatrenih” u Rusiji, sjajna nova šansa da veliko sportsko natjecanje iskoristimo za dodatnu promociju naše zemlje. A iduće godine tu je još jedna važna prilika, Expo, Svjetska izložba koja se tada održava u Dubaiju.

– Hrvatska se tad, iduće godine, može zaista pozicionirati u svijetu. To je prilika koja se ne bi smjela propustiti – poručio je na kraju Božo Skoko.

A kako ćemo to učiniti, na koji način, s kojom vizijom i strategijom, s kojim rezultatima i uspjehom, to ovisi o nama samima.