Ministri energetike 27 država članica EU izglasali su na izvanrednom sastanku u Bruxellesu mehanizam ograničavanja veleprodajnih cijena prirodnog plina. Odluka Vijeća EU donesena je preglasavanjem, uz kvalificiranu većinu, ne jednoglasno, a iznos na koji se maksimalno ograničava veleprodajna cijena na referentnom nizozemskom tržištu TTF je 180 eura/MWh. Potrebno je da tržišna cijena premašuje navedeni iznos u trgovanju tri uzastopna radna dana, i da je tržišna cijena prirodnog plina za 35 eura veća od prosječne globalno referentne cijene ukapljenog plina (LNG): ako se ta dva uvjeta ostvare, automatski nastupa mehanizam koji cijenu ograničava na 180 eura/MWh. Kako neslužbeno doznajemo, Mađarska je glasala protiv, a Austrija i Nizozemska suzdržano. Sve ostale države članice bile su za.
- Vjerujem da ćemo na ovakav način pomoći našim građanima i gospodarstvu da se limitiraju cijene, da se više ne ponovi ona situacija iz kolovoza kad je cijena plina u jednom trenutku otišla na 350 eura/MWh. Mi smo se, zajedno s 15 zemalja, zalagali da ta cijena bude što niža. Zadovoljni smo da je postignut ovaj dogovor jer razgovori su bili jako teški - rekao je ministar Davor Filipović, koji je na sastanku predstavljao Hrvatsku.
Mehanizam stupa na snagu 15. veljače 2023., a u danas usvojenoj odluci propisan je i način deaktivacije i suspenzije ograničene cijene. Primjerice, deaktivacija slijedi ako tržišna cijena tri dana bude niža od 153 eura. A suspenzija ograničenja cijene događa se automatski ako bi bila ugrožena sigurnost opskrbe plinom u Europi ili u situaciji da potražnja za plinom raste 15 posto u jednom mjesecu (u usporedbi s prosjekom tog mjeseca u posljednjih 5 godina) ili 10 posto u dva mjeseca. Poanta ograničavanja cijene plina, naime, nije da se potiče veća potrošnja plina jer je strateški cilj EU smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, ne povećanje.
Cijena plina na TTF-u ovih dana, inače, iznosi oko 114 eura/MWh.
Ideja ograničavanja cijene plina na razini EU kola još od ljeta, Europska komisija je dugo odbijala uopće izraditi prijedlog, a jednom kad ga je predložila većina država članica nije bila zadovoljna jer je prijedlog postavio previsoko prag nakon kojeg bi se mehanizam ograničavanja cijene aktivirao. Komisija je, naime, krajem studenog predložila da se cijene ograničavaju ako tijekom dva tjedna tržišna cijena (TTF) premašuje 275 eura/MWh i ako je istovremeno ta cijena za 58 eura veća od globalne referentne cijene ukapljenog plina (LNG). Po Komisijinim prijedlogu mehanizam ograničavanja cijene ne bi, da je postojao, bio aktiviran ni u danima najvećih divljanja cijene plina krajem kolovoza, kad je cijena na TTF-u premašivala i 300 eura/MWh, ali ne dulje od par dana.
Njemačka i još nekoliko zemalja dugo su bile skeptične prema spuštanju iznosa u Komisijinom prijedlogu jer strahuju da bi mehanizam mogao stvoriti više štete nego koristi. Štete u obliku obustave isporuke plina onih proizvođača i trgovaca kojima ograničena cijena u Europi ne odgovara i koji imaju kupce drugdje po većoj tržišnoj cijeni.
- Nitko u Njemačkoj nije protiv jeftinih cijena plina, ali znamo da moramo biti vrlo oprezni da, želeći nešto dobro, ne napravimo nešto loše - rekao je Robert Habeck, njemački ministar gospodarstva, na ulasku nasastanak. Iako je Njemačka tijekom sastanka signalizirala da će glasati protiv mehanizma, na kraju je ipak bila za. Ali, čak i da je Njemačka ostala protiv, ostale države članice, koje su bile za, imale bi kvalificiranu većinu, potrebnu za izglasavanje.
Auuuu, vidi ministra u čijem se ministarstvu tjedan dana nitko ne javlja na telefon. Ali dobro, razumljivo, ne možeš očekivati da čoban s Romanije prekida čuvanje ovaca.