EU fondovi mogu spasiti Španjolsku i Grčku, ali ne i Italiju

U iduća tri mjeseca Grčka vjerojatno neće bankrotirati, njihov će se dug reprogramirati, ali programirani je bankrot izgledan već za godinu dana, nakon što prođu izbori u Francuskoj, kazao je Mohit Kumar, analitičar Deutsche banke, na petoj međunarodnoj konferenciji fondovske industrije u Splitu.

Nema snage za reforme

Prvog dana konferencije veći dio sudionika, analitičara utjecajnih konzultantskih kuća i banaka, govorio je bez velikog optimizma kolika je vjerojatnost da se ponovi kriza u svijetu, kako će eurozona prevladati svoje probleme i što se zbiva u Americi. Tako Alexander Koch iz Unicredita tvrdi da grčke vlasti nemaju snagu provesti reforme, čak su i donedavno najstrašniji scenariji najbolji mogući za tu zemlju, a odluka o perspektivama Grčke više nije ekonomska, nego politička.

Europski su fondovi dovoljni da se spasi Grčka, pa i Španjolska, ali ne i Italija, koja je prevelika da bi je spasili, a prevažna da bi je pustili, kaže Koch. Najveći je problem Italije što nema pouzdanu politiku, idu čas naprijed, čas natrag, pa vrijednosne papire talijanske države ne kupuju ni njihove banke.

Irska se pokazala kao najbolja učenica, a Kumar vjeruje da će se za dvije godine ona vratiti na tržište obveznica. Španjolsku ne opterećuje problem javnog duga i loših javnih financija već bankarski sustav. Španjolska novca za dokapitalizaciju banaka nema, ali nije jedina. Do kraja godine europske bi banke trebale izdati 250 milijardi dolara vrijednosnih papira, a analitičar Deutsche banke vjeruje da neće uspjeti dobiti ni 50 milijardi dolara. Do novca će moći samo banke koje dolaze iz država s A rejtingom, a ni oni svi neće uspjeti skupiti potreban kapital.

– Oprezan sam i nisam optimist. Europa i eurozona počinju ići japanskim smjerom stagnacije – kazao je Kumar.

Bernd Weidensteiner iz Commerzbanke ne vjeruje da se ponavlja Lehnman moment i povratak krize u SAD-u, ali uvjeren je da Europa i zemlje G7 neće lako riješiti probleme ni idućih desetljeća. Države G7 sada drže 40% svjetske ekonomije (prije krize imale su 50%), a Azija 25% (prije krize 15%) – Azija će ih u sljedećem desetljeću preskočiti. No, ni Kini ne odgovara usporavanje zapadne ekonomije, njezina glavnog potrošača, a i Brazil je zabrinut za svoje srednjoročne i dugoročne izglede. Sve u svemu, zaključak je sudionika, stanje u eurozoni lošije je nego u SAD-u.

Sigurnost pa prinosi

Kad je riječ o Hrvatskoj, nedavno se prilikom predstavljanja stranačkih programa dosta govorilo o novom investicijskom ciklusu, a kao jedan od mogućih izvora kapitala spominjao se novac mirovinskih fondova. Izdavale bi se navodno i projektne obveznice za pojedine projekte. Dinko Novoselec, predsjednik uprave AZ fonda, kaže da hrvatski mirovinski fondovi žele investirati u Hrvatskoj jer "kuna zarađena u Hrvatskoj vrijedi više od kune zarađene izvan nje".

– Uz prinos od investicije, utječemo na nova zapošljavanja, što znači nove članove fonda, povećavamo doprinose postojećih članova i poboljšavamo fiskalnu poziciju države čiji smo kreditori. Dosad, na žalost, nije bilo dovoljno prilika da se novac mirovinskih fondova investira u nove razvojne projekte. Nadamo se da će se u budućnosti to promijeniti – kazao je Novoselec.

Državni tajnik Zdravko Marić ističe da mirovinski fondovi raspolažu sa 41 milijardom kuna:

– Pokazalo se u krizi da je varijabla sigurnosti bila važnija od varijable prinosa – kazao je Marić.