Hrvatska je u ozbiljnoj krizi korištenja europskih fondova

Hrvatska je u ozbiljnoj krizi korištenja europskih fondova, poručili su danas iz SDP-a, upozorivši da je tek na 7,3 posto iskorištenosti tih fondova.

SDP-ov Branko Grčić zapitao se prijeti li Hrvatskoj veliki opoziv EU sredstava, a prigodu je iskoristio i kako bi kritizirao Vladu za lošu regionalnu politiku, potaknut objavom novih indeksa razvijenosti gradova i općina.

- Od ukupno dodijeljenih 10,7 milijardi eura za provedbu operativnih programa za financijsko razdoblje 2014.-2020. na dan 31.listopada 2017. godine krajnjim korisnicima dodijeljeno je 777 milijuna eura. Hrvatska je predzadnja na ljestvici zemalja prema doznačenim sredstvima, iza je samo Malta – kazao je Grčić. Prosjek EU članica dvostruko je veći i iznosi 14 posto, dodaje Grčić te pojašnjava kako su najbolje zemlje Irska s 26 posto, Portugal s 20, Litva 19 i Estonija s 18 posto povučenih sredstava ESI fondova. S druge strane, dodaje, u mandatu SDP-ove Vlade u razdoblju 2007.-2013. u IPA i ESI fondovima je ugovoreno 108,6, a isplaćeno 87,44 posto ukupno raspoloživih sredstava.  

- Pravi udar očekuje se krajem iduće godine, ako se ovako loši trendovi nastave, Hrvatska bi se mogla suočiti s takozvanim opozivom sredstava zbog kojih bi mogli biti prisiljeni vraćati stotine milijuna eura u europski proračun – upozorava Grčić te dodaje kako je zbog svega toga gospodarski rast u Hrvatskoj manji od očekivanog, što i „Vlada priznaje kroz vlastitu projekciju opadanja stope rasta od 3,2 posto u 2017. godini do 2,5 posto u 2020. godini“.

Govoreći o najnovijem indeksu razvijenosti gradova i općina, koji je na opće iznenađenje, mnoge nerazvijene proglasio razvijenim, Grčić kaže kako je regionalna politika u Hrvatskoj sada doživjela totalni kolaps. To se, dodaje, odvijalo u više faza, kroz poreznu reformu kojom je ukinuta razlika u plaćama nerazvijenih i razvijenih krajeva, kroz ukinute i smanjene olakšice za poduzetnike koji rade na područjima od posebne državne skrbi, kroz izmjene Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave, a sada i kroz ovaj novi indeks razvijenosti.

- Ukinute su sve mjere za nerazvijene vrijedne 700 milijuna kuna, to se uzelo najsiromašnijima. Neprihvatljivo je da su Drniš ili Škabrnja ušli u popis razvijenih krajeva, Škabrnja primjerice ostvaruje izvorni prihod od 900 i nešto kuna po stanovniku, a Kostrena 9000 kuna po stanovniku – kritizira Grčić.

Njegov stranački kolega i načelnik općine Kamanje Damir Mateljan dodaje kako Vlada na kraju godine donosi "paketić od tri površinska kozmetička zakona koja su miljama daleko od prave reforme koja se čeka". To mu je dokaz da Vlada nema kapaciteta ili političke volje za razvoj regionalnih politika.

- U 2018. godinu mi ulazimo bez ikakve regionalne politike. Cijela stvar se zakomplicirala davanjem nove uloge regionalnim koordinatorima, odnosno županijskim razvojnim agencijama. Još tijekom saborske rasprave smo upozoravali da te agencije nemaju kapaciteta da budu ključni faktor u pripremi projekata kojima se aplicira na EU fondove. Hrvatska bi mogla ostati zabilježena kao zemlja koja je povukla najmanje sredstava iz kohezijskih i strukturnih fondova EU – brine se Mateljan.

Pogledajte izjavu SDP-a o siromaštvu djece:

Marko Vešligaj naglašava kako je regionalna politika najvažnija, jer se upravo s njome može osigurati ostanak ljudi u nerazvijenim područjima. Zamjera što se pri izradi novog indeksa razvijenosti nije u obzir uzelo stanje izgrađenosti komunalne infrastrukture.

- Iako mi je drago da je moja Pregrada skočila na stupnju razvijenosti, ne mogu se tome pretjerano veseliti jer nam je time ograničena mogućnost pristupa EU fondovima. Regionalni razvoj ne ide u dobrom smjeru, nismo još napravili ni dobru analizu postojećeg stanja, nema reformi... - zaključuje Vešligaj, inače i gradonačelnik Pregrade.