Zasigurno je ohrabrujuća činjenica to što je poglavlje ''Znanost i istraživanje'' prvo zatvoreno poglavlje u pregovorima s EU, a što govori u prilog visokoj usklađenosti hrvatskih znanstveno obrazovnih institucija s takvim institucijama u EU.
Brojna su područja koja mogu predstavljati problem u razmjenama, a kroz akcijske planove pojedinih zemalja članica EU, a i u Hrvatskoj, oni se unapređuju kroz vrijeme i imaju za cilj uklanjanje prepreka, povećanje mobilnosti, priznavanje inozemnih kvalifikacija, akreditacije institucija za ugošćavanje, reguliranje zdravstvenog osiguranja, boravka i sl. Bitno je istaknuti i postojanje mreže EURAXXES koja nudi pomoć u mobilnosti i umrežavanju znanstvenika kroz četiri osnovna područja djelovanja: Jobs (otvorena radna mjesta i mogućnosti financiranja), Services (savjeti-radne dozvole, smještaj, vize, boravak, zdravstveno osiguranje, porezi i sl.); Rights (informacije o Europskoj povelji za istraživače i Kodeksu zapošljavanja istraživača); i Links (umrežavanje EU istraživača koji rade van EU). U kontekstu dolazne suradnje važno je naglasiti i to kako se strani znanstvenici mogu upisati u hrvatski Upisnik znanstvenika jer hrvatsko državljanstvo nije uvjet.
Jedan od najpoznatijih i najčešće korištenih programa razmjene u Hrvatskoj je sada aktualni ERASMUS u kojem sudjeluju zemlje EU, EFTA, Turska i Makedonija, a za kojeg je osnovni preduvjet potpisan međuinstitucijski ugovor. Nastavno osoblje može sudjelovati u sljedećim oblicima mobilnosti na dugim sveučilištima ili poduzećima: održavanje nastave, stručno usavršavanje (tečajevi, radionice, 'job-shadowing', konferencije i seminari), pripremni posjeti (ustanovama i poduzećima) i intenzivnim programima, kao i u 'zero-grant staff' programima (koji se koriste ukoliko osoblje udovoljava propisima, ali nema pravo ili ne koristi financijsku potporu).
Programi stručnog usavršavanja su u trajanju od 5 dana do 6 tjedana, dok mobilnost u svrhu održavanja nastave na stranom visokom učilištu može trajati od 1 dan do 6 tjedana, a da se pri tom održi najmanje 5 sati nastave. Više informacija o ERASMUS programu zainteresirani mogu pronaći na stranicama Agencije za mobilnost i programe EU (www.mobilnost.hr), a otvorene natječaje, uvjete natječaja i sve druge potrebne informacije o konkretnom natječaju na stranicama domicilnih sveučilišta. Ono što je bitno istaknuti kod ERASMUS-a je to da isti omogućuje i mobilnost studenata, a za to kao i za mobilnost nastavnog osoblja ključno je postojanje nastavnih programa na engleskom jeziku što nažalost nije baš čest slučaj na hrvatskim sveučilištima.
Kroz brojne multilateralne programe koji su podržani od strane MZOS-a (CEEPUS; CEI; CERN; EMBO/EMBL i TEMPUS) potiče se kooperacija i suradnja između znanstvenika unutar EU. Agencija za mobilnost organizira brojne informativne radionice o mogućnostima razmjene. Pri tom je bitno istaknuti kako bitnu zapreku za odlaznu suradnju predstavljaju programi u trajanju dužem od 1 godine (poput npr. programa Marie Curie), a što može predstavljati problem obzirom da mnoge visokoobrazovne institucije direktno ili indirektno ne podržavaju duže odsustvo od 1 godine, kao i nepostojanje sustava motivacije kroz nagrađivanje za znanstveno nastavno osoblje koje se odluči na takvo usavršavanje.
Usprkos brojnim zaprekama odlazna (kao i dolazna suradnja) mobilnost hrvatskog znanstveno nastavnog osoblja je široko dostupna, ali i dijelom ograničena zbog nedovoljne motivacije i proaktivnosti njih samih, posebno kada ista ima duži i kompleksniji proces apliciranja, uz pisanje programa ili projekta usavršavanja, što zahtjeva dodatan angažman samih znanstvenika.