EU je u pandemiji koronavirusa prvi put počeo djelovati jedinstveno. Unija je fantastičan mirnodopski projekt, uostalom cilj ranih integracija jest bio i sprečavanje sukoba, i kad su vremena dobra, ona funkcionira gotovo besprijekorno. No u teškim godinama i krizama pokazala se ne samo tromom već i institucionalno blokiranom različitim interesima članica. Ipak, nešto se naučilo iz dosadašnjih kriza pa je reakcija na pandemiju koronavirusa od početka, a ulogu je odigrala i Hrvatska koja je tada predsjedala Vijećem EU, nakon početnih posrtanja bila koordinirana, iako – a to je važno reći – zdravstvo spada u nacionalne domene i Bruxelles se ne miješa u taj sektor.
Novac za oporavak i otpornost presedan je, kao i zajednička nabava cjepiva. Ovaj put države članice pristale su prepustiti Komisiji da vodi pregovore. Lekcija je to naučena iz pandemije svinjske gripe 2009., kad su farmaceutske kompanije namjerno razbijale EU blok okrećući jednu državu protiv druge, pretvarajući ih u međusobne takmace kako bi postigli bolje cijenu cjepiva. Rezultat je, uz troškove, bio i taj da su se bogatije države dobrano opskrbile, kod drugih ga nije bilo, da se počelo govoriti o cjepivo-turizmu, ali i da su kod nekih ostale velike doze koje su pokušale preprodati siromašnijima.
Kritike koje se danas mogu čuti na račun EU, kašnjenja cijepljenja u odnosu na države koje su same nabavljale cjepivo te da nije naručeno dovoljno cjepiva Pfizera i Moderne, koja su – ispostavit će se tek mjesecima kasnije – prva odobrena, ponovno je ipak pokazalo kako je teško koordinirati 27 članica – kad se naručivalo, neke su države graknule na cijenu.
BioNTechova i Pfizerova cjepiva, druge su bile skeptične oko tehnologije koja stoji iza njega i onog Moderne, treće su mislile da je pandemija manje-više gotova. No, EU je osigurao jedan od najvećih portfelja cjepiva u svijetu, ali brzina cijepljenja koja je nejednaka u državama članica opet pokazuje probleme i u brzini davanja odobrenja Europske agencije za lijekove pa onda i u nacionalnim agencijama te unilateralnim potezima i kupnji cjepiva pojedinih država, potaknuti i unutrašnjopolitičkim razlozima, što opet otežava postizanje zajedničkog djelovanja u bloku koji je po definiciji prostor slobode kretanja ljudi, pa onda i virusa.
>> Pogledajte i ovaj video: Gospođa Branka primila i drugu dozu cjepiva: 'Već vidim ponovni susret s obitelji i šetnje u prirodi uz štapove za nordijsko hodanje.'
Drago mi je da ste ovim člankom danas, zaradili za jogurt i burek.