Istine i laži

EU konvencija: Brak je pravo muškarca i žene

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
EU konvencija: Brak je pravo muškarca i žene
26.05.2013.
u 11:59
Javne podjele: Jedni imaju pretjerana očekivanja, drugi govore o diskriminaciji, a i sami to čine
Pogledaj originalni članak

Spolni odgoj i brak dvije su krajnje ideologizirane teme. Jedni imaju pretjerana očekivanja, a drugi, pozivajući se na principe jednakih prava i sloboda za manjine, (ne)svjesno, uz etiketiranje i otvorenu nesnošljivost, grubo krše prava i slobode većine. Tako je referendum o braku nazadan, diskriminacijski, anticivilizacijski, protuustavan i antieuropski, tvrde komentatori, političari, javne osobe poput Slavenke Drakulić pa čak i pravnici poput Peđe Grbina. Iako i Europska konvencija o ljudskim pravima već ima takvu "antieuropsku" definiciju braka. S druge strane, što se onda pravno bitno više postiže s tim da ni definicija EU nije prepreka za istospolne brakove i posvajanja djece. I u polemikama o spolnom odgoju malo je činjenica, o kojima je "najbolje šutjeti".

1. Vlada i Ustavni sud trebaju zabraniti referendumsko pitanje: "Jeste li za to da se u Ustavu brak definira kao zajednica muškarca i žene?"

Vlada nema takve ovlasti, već Ustavni sud. "Na zahtjev Hrvatskoga sabora Ustavni sud će, u slučaju kad deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj zatraži raspisivanje referenduma, utvrditi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom i jesu li ispunjene pretpostavke iz članka 86. stavka 1. do 3. Ustava..." (čl. 95. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu)

2. Ima li Ustavni sud argumenata da zabrani referendum zbog diskriminacije?

Temeljni europski pravni dokument, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u članku 14. ima odredbu o zabrani diskriminacije, a u članku 12. pod "Pravo na brak" piše: "Muškarci i žene u dobi za sklapanje braka imaju pravo stupiti u brak i osnovati obitelj, u skladu s domaćim zakonima koji uređuju ostvarenje tog prava." I profesori ustavnog prava s katedri u Zagrebu i Rijeci referendumsko pitanje ne smatraju protuustavnim.

3. Treba li akcija "U ime obitelji" prikupiti 370.000 ili 451.000 potpisa birača?

Prema Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu, relevantan je "ukupan broj birača". Zakon o registru birača razlikuje širi "registar birača" i uži "popis birača". Registar je "zbirka osobnih podataka o svim biračima hrvatskim državljanima s prebivalištem u RH i hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u RH te državljanima država članica Europske unije koji ostvaruju biračko pravo u RH". Prema tumačenju Ministarstva uprave, treba ih 451.000.

4. Definiranjem braka u Ustavu sprečava se pravo na brak i posvajanje djece LGBT osobama?

Ako brak bude u Ustavu definiran kao zajednica muškarca i žene, time će se samo spriječiti da se naziv brak koristi i za istospolnu zajednicu, registrirano partnerstvo ili kako se već takva veza bude nazivala, a u kojoj će partneri imati prava identična onima iz bračne zajednice. Teoretski, bez obzira na ustavnu definiciju braka, zakonom se može propisati posvajanje djece za istospolne parove, potvrdili su nam ustavnopravni stručnjaci. Osim toga, i Europski sud za ljudska prava širi lepezu prava LGBT osoba zaobilazeći ranije citiranu odredbu o braku te pozivajući se na pravo obitelji.

5. Spolnog odgoja neće biti u našem školskom sustavu?

Iz više presuda Europskog suda neosporno je da države imaju pravo uvoditi edukaciju o spolnosti, ali ona mora biti neutralna i objektivna, utemeljena na znanstvenim činjenicama. U presudi Kjeldsen, Busk Madsen and Pedersen Europski je sud zaključio da se obrazovanje ima pravo dotaknuti pitanja uvjerenja i roditelji se tome ne mogu protiviti jer bi inače "svako institucionalizirano podučavanje imalo rizik da bude neizvodivo".

6. Vjernike se nema što pitati o spolnom odgoju?

Naprotiv. Prema UN-ovoj Konvenciji o pravima djeteta: "Države stranke priznat će djetetu pravo na slobodu misli, savjesti i vjere", no "sloboda izražavanja vjere ili uvjerenja može biti podvrgnuta samo onim ograničenjima koja su zakonom određena i koja su prijeko potrebna radi zaštite javne sigurnosti, zdravlja ili morala ili temeljnih prava i sloboda drugih". Prema članku 2. Protokola 1 uz Konvenciju navodi se: "U obavljanju svojih funkcija povezanih s odgojem i poučavanjem država će poštovati pravo roditelja da osiguraju odgoj i poučavanje u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima".

>>Vjerska uvjerenja ne opravdavaju protivljenje pravima gej parova

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.