EU osniva vojsku u kojoj će biti i Hrvati: U strateški dokument u posljednji trenutak ugurana i BiH

Večernjakov dopisnik iz Bruxellesa Tomislav Krasnec gostovao je u utorak u studiju televizije Večernjeg lista, gdje je pojasnio detalje o dokumentu "Strateški kompas" koji je jučer usvojen u Europskoj uniji, a koji podrazumijeva osnivanje europskih oružanih snaga do 2025. godine. Analizirao je što to konkretno znači u jeku ruske invazije na Ukrajinu.

POGLEDAJTE VIDEO:

Jučer je u Bruxellesu usvojen "Strateški kompas", dokument koji, između ostalog, sadrži i ideju formiranja europske vojske s 5000 vojnika. Što konkretno taj dokument znači za svaku EU članicu?

Formiranje vojske samo je jedan dio tog dokumenta koji je inače pripreman posljednje dvije godine. Dakle, pripreman je u mirnodopskim uvjetima dok u Europi nije bilo rata. Međutim, ruska invazija na Ukrajinu uvelike je odredila smjer tog dokumenta, njegovu terminologiju i dodatno mu dala na važnosti. Dakle, naglasio bih da ideja o formiranju zajedničke europske vojske traje već godinama. Igrom slučaja dokument je jučer usvojen pa je dobio novu komponentu zbog rata u Ukrajini. Ideja je da Europska unija oformi vojsku od 5000 vojnika do 2025.godine. Cijela ova ideja jest ideja zajedničkih europskih snaga za brzo djelovanje. To je velika novost. Dosad je Europska unija imala graničnu stražu Frontex, što je najbliže vojsci. Međutim, ovdje je riječ o vojnoj postrojbi koja bi djelovala sa zastavom EU na ramenu i stajala na raspolaganju Bruxellesu za mirovne misije, čuvanje vanjskih granica i slično.

Zna li se već sada koliko bi svaka država članica trebala dati svojih vojnika? Pretpostavljam da će Njemačka participirati s najvećom brojkom.

Svakako će najveće države članice, proporcionalno broju stanovnika, kontribuirati najveći broj vojnika. O konkretnim brojkama još se nije govorilo. U dokumentu se ostavlja prostor i za element dobrovoljnog pristupanja budućim europskim snagama. Isto tako, očekuje se da će neke države članice htjeti sudjelovati s više, a neke s manje vojnika. Za sada je poznato tek to da postoji konsenzus svih članica oko formiranja vojske. Sigurno je da bi za Hrvatsku taj broj vojnika bio simboličan. Najveći broj vojnika dat će najveće zemlje poput Njemačke, Francuske, Poljske...

U tom dokumentu navodi se i da će buduće europske snage čuvati teritorijalni integritet BiH na kojem žive tri konstitutivna naroda. Međutim, ta odredba ugrađena je u dokument u posljednji trenutak. Kako je došlo do promjene? 

Europskoj uniji jako je važno kakvu će vanjsku, sigurnosnu i obrambenu politiku promovirati  na svojim granicama. Zbog toga se BiH našla u tom dokumentu. Međutim, važno je naglasiti da je to isposlovala hrvatska diplomacija uz snažno lobiranje. Nakon što je Hrvatska iznijela taj prijedlog, uz naše diplomate stali su Slovenija i Mađarska. Neslužbeno sam čuo da je Nizozemska bila protiv te odredbe. Nizozemska i neke zapadne države išle su u smjeru formiranja BiH kao građanske države, što ide na ruku takozvanom bošnjačkom unitarizmu iz Sarajeva. Međutim, sada je ta odredba ipak ugrađena u "Strateški kompas" i važno je da se Hrvatima u BiH jamči jednakopravnost. 

Što u praksi znači spominjanje BiH u tako važnom dokumentu?

Mislim da fokus na BiH od EU stiže prekasno, kad stvari u toj zemlji već polako izmiču kontroli. Zapad može nadzirati BiH, ali je ključ budućnosti te zemlje u rukama njezinih lidera.

Jedna odredba "Strateškog kompasa" kaže da obrambena politika EU ne smije biti u suprotnosti s ciljevima NATO-a.

Jasno je da će se europske oružane snage preklapati s interesima i ciljevima NATO saveza. NATO i SAD prirodni su saveznici Europe. Situacija u Ukrajini pokazala je da Europa, i kad bi htjela, ne može imati toliko samostalnog manevra kad je riječ o obrani. To su posebno zagovarale istočnoeuropske države poput Poljske koje su u blizini Rusije. Njima je puno važnije članstvo u NATO-u nego u EU jer upravo u NATO-u vide osnaženje svoje sigurnosti. Ipak, ja bih rekao da se Europska unija odlučila na ovaj korak jer je svih ovih desetljeća nastupala kao drugorazredni igrač upravo zbog činjenice da službeno nema svoju vojsku. Sada zbog situacije u Ukrajini vidimo da je vojsku potrebno imati. Europska unija jednostavno je htjela imati uniformiranu vojsku s plavom zastavom i žutim zvjezdicama jer to jamči kredibilitet i sigurnost bez obzira na snažan gospodarski potencijal Europe koja sankcijama može ugroziti svakoga na svijetu. Ipak, osnivanje vojske neće promijeniti supstrat Europske unije jer ona i dalje ostaje gospodarska i politička zajednica, za razliku od NATO-a koji je isključivo vojni savez. 

Je li bivši predsjednik SAD-a Donald Trump onda ipak bio u pravu kad je kazivao da se Europa treba naoružati da bi je ostatak svijeta shvatio ozbiljno?

Nije Trump začetnik te ideje. To je govorio i Obama prije njega, koji je u Bruxellesu davno održao govor pod naslovom "Sloboda nije besplatna". Rekao bih samo da je Trump to artikulirao uličnim i vulgarnim rječnikom pa je samim time njegova teza ostala više u sjećanju građana. Osim toga, to govori danas i Joe Biden. Trump je ipak u svemu primarno gledao svoje  osobne i egoistične ciljeve. Pogledajte samo primjer kad je Zelenski trebao postati predsjednik Ukrajine. Trump mu je obećao naoružanje samo ako u Ukrajini pokrene istragu protiv Bidenova sina u jeku kampanje.

Bliži li se odluka na razini EU o embargu ruskog plina?

To je ideja koju žustro zagovara Poljska i baltičke države. Međutim, mislim da nismo blizu toga jer još uvijek ne postoji alternativa ruskom plinu. Jedina alternativa jest kupnja plina s LNG terminala diljem svijeta, ali on ima svoje kupce godinama unaprijed. To bi u praksi značilo da se, primjerice, Japan treba odreći svog plina za Europu. To je teško povjerovati. Što se pak tiče nafte, tu je situacija drukčija i Europa može nabaviti naftu s drugih svjetskih tržišta. Mislim da će se o tome detaljnije govoriti idući tjedan kad se Rusiji uputi peti paket sankcija. Međutim, toj ideji nisu skloni Nijemci i Austrijanci koji tvrde da će nagli embargo na rusku naftu dovesti do gubitka niza radnih mjesta i osiromašenja građana. 

CIJELI INTERVJU POGLEDAJTE U VIDEU NA POČETKU TEKSTA!

*Projekt je sufinancirao Europski parlament koji se ne može smatrati odgovornim za iznesene informacije i gledišta te neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru realizacije projekta.