Europska je komisija postigla prvi dogovor o kupnji potencijalnog cjepiva protiv COVID-19 s farmaceutskim poduzećem AstraZeneca. Nakon što je u lipnju postignut načelni sporazum, jučer je u ime svih država članica EU dogovoren ugovorni okvir za kupnju 300 milijuna doza cjepiva, uz mogućnost kupnje dodatnih 100 milijuna doza, ali samo ako se to cjepivo pokaže sigurnim i djelotvornim. Dogovor uključuje i donaciju zemljama s niskim i srednjim dohotkom, odnosno njegovo preusmjeravanju u zemlje Europskog gospodarskog prostora. Cijenu zasad nisu htjeli otkriti iz EK.
– Ovaj sporazum kamen je temeljac u provedbi Strategije o cjepivima Europske komisije koja će omogućiti da osiguramo cjepiva nama Europljanima, kao i našim partnerima drugdje u svijetu – kazala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Nakon tjedana pregovora, imamo prvi EU ugovor za kupnju kandidata za cjepivo, istaknula je povjerenica EK za zdravstvo Stella Kyriakides te dodala kako sigurno i učinkovito cjepivo ostaje najsigurnija strategija izlaska za zaštitu naših građana i ostatka svijeta od koronavirusa. Povjerenica Kyriakides je prije nekoliko dana kazala da, iako je riskantno predviđati, postoje dobri pokazatelji da bi inicijalno cjepivo moglo biti dostupno do kraja ove ili početka iduće godine. – Cjepivo ne bi riješilo sve probleme odjednom, ali bi omogućilo postupan povratak u normalu, kazala je, pod uvjetom da se cijepi “kritična masa građana, posebno oni u riskantnim skupinama” – apostrofirala je Kyriakides. Europska je komisija dan prije postizanja dogovora s farmaceutskom tvrtkom AstraZeneca završila i “eksplanatorne pregovore” s američkom kompanijom Johnson&Johnson.
VIDEO Velike gužve na drive-in testiranju za koronavirus
Prema tom dogovoru, Europska unija će od te kompanije potencijalno naručiti 200 milijuna doza cjepiva. Razgovori o kupnji potencijalnog cjepiva vođeni su i s kompanijama Pfizer, Moderna i CureVac. Iako su odbili govoriti o cijeni, nabava cjepiva bit će financirana iz posebnih instrumenata za hitno djelovanje EU. U EU naglašavaju da bez obzira na hitnost nabave cjepiva, njihova kvaliteta, sigurnost i efikasnost ključni su kriteriji pri odabiru. Ne zna se zamjenjuje li ovaj dogovor bilateralne sporazume koje su do sada postigle pojedine članice. Potencijalno cjepivo koje razvija farmaceutska kompanija AstraZeneca i sveučilište Oxford jedno je od onih koji su najdalje odmaknuli u razvoju.
Krajem srpnja u znanstvenom časopisu The Lancet znanstvenici koji ga razvijaju objavili su kako se pokazalo sigurnim te je dokazano da u tijelu izaziva imunološku reakciju. Znanstvenici koji rade na potencijalnom cjepivu nazvanom ChAdOx1 nCoV-19 oprezni su, no zadovoljni, ističući kako su ipak potrebna daljnja testiranja. U kliničkim ispitivanjima, u kojima je sudjelovalo 1077 volontera, ubrizgavanje potencijalnog cjepiva izazvalo je ohrabrujuću reakciju – proizvodnju antitijela i T-stanica, odnosno T-limfocita, koji se bore protiv virusa. Zasad se zna da je trajanje imunološke reakcije do 56 dana, no ispitivanja se nastavljaju. Razina T-limfocita postigla je najvišu razinu 14 dana nakon cijepljena, dok je količina antitijela vrhunac dosegla nakon 28 dana, pokazala je studija objavljena u časopisu The Lancet.
ahahahaa, al glavno da rusko cjepivo nije dobro jer kao nije testirano.