Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavio je jučer intenziviranje aktivnosti oko promjena u sustavu lokalne samouprave. Na dvodnevnoj konferenciji “Prilika ili prijetnja? Reforma lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj” u organizaciji Zaklade Hanns-Seidel-Stiftung i Ekonomskog instituta Zagreb Malenica je ponovio kako je prvi reformski korak u sustavu već učinjen znatnim smanjenjem broja lokalnih dužnosnika.
Idući je korak, kaže, izrada mehanizama za stvarno i funkcionalno povezivanje općina, a temelj za to je projekt optimizacije sustava u okviru kojega će se sustavno analizirati teritorijalni ustroj države i izraditi baza podataka o financijskim i administrativnim kapacitetima jedinica lokalne samouprave.
Zatim je u planu uspostava jasnih mehanizama suradnje među jedinicama i procjena potencijala suradnje i povezivanja u smjeru zajedničkog obavljanja poslova iz njihova djelokruga. Radi se, podsjetimo, o procesu u kojem bi financijski i administrativno slabije općine objedinile pojedine funkcije pa bi se, primjerice, komunalni poslovi, izrada prostornih dokumenata ili upravljanje vrtićima vodili iz jednog poduzeća, ustanove ili ureda za više njih.
Sustav optimizacije jedna je od mjera u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, za što će Ministarstvo na raspolaganju imati 21 milijun kuna. Riječ je o novcu za prilagodbu propisa, izradu smjernica i osposobljavanje sustava podrške, primjerice, edukacijom službenika, a iz Vlade su dodatno najavljeni i konkretni fiskalni poticaji za spajanje općina, na izradi kojih radi Ministarstvo financija.
Malenica pritom upozorava da je teritorijalni preustroj iznimno složen proces, koji zahtijeva sveobuhvatan i stručan pristup, zbog čega očekuje stručnu i argumentiranu raspravu, lišenu bilo kakvog populizma. Da se radi o procesu s potencijalnim zamkama, upozorio je i Pawel Swianiewicz, predstojnik odjela za razvoj i lokalnu politiku Fakulteta geografije i regionalnih studija Sveučilišta u Varšavi.
On je istaknuo kako recentne analize pokazuju da je, nakon procesa fragmentacije lokalne samouprave 90-ih godina prošlog stoljeća, došlo do okrupnjavanja jedinica u 19 zemalja EU. Pritom su se kao pozitivan efekt spajanja općina pokazale velike uštede na administrativnim troškovima. Učinci na demokraciju, s druge strane, bili su negativni, a pokazali su se manjim odazivom na izbore u takvim jedinicama te smanjenim povjerenjem prema lokalnim političarima, što sve upućuje na slabiju identifikaciju stanovništva s novim, većim jedinicama. Također, upozorio je na primjere u kojima su se male općine prije pripajanja većima ubrzano zaduživale, računajući da će tako pokriti svoje infrastrukturne projekte, a dugove će vraćati netko drugi.
VIDEO Nove preporuke HZJZ-a: Tko ne mora u karantenu, što napraviti ako ste bili u bliskom kontaktu...
Znači kod nas će to biti pun pogodak. Demokracija odnosno izlasci na izbore su da jadniji ne mogu biti, a uštedjeti ćemo novce. Štoviše, kod nas čak i može potaknuti izlazak na izbore.