Daljnja nekonkurentnost i još veći uvoz, jedino je što od ukidanja proizvodnih mliječnih kvota u EU od 1. travnja može očekivati Hrvatska, slažu se i proizvođači i prerađivači mlijeka. Nacionalna kvota od 700 milijuna kilograma u zadnjem razdoblju ionako nije ni približno dosegnuta. Lani smo jedva ostali na mizernih 500-tinjak mil. kilograma, na koliko se hrvatska proizvodnja svježeg mlijeka srozala godinu prije, uz pad od 21%, a kako nam treba najmanje 900 milijuna, uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda još od ulaska Hrvatske u EU cvjeta.
Već lani smo uvezli 30% više sireva nego u godini prije ulaska u EU, fermenata 15%, a svježeg mlijeka od početka 2015. čak 40% više u odnosu na isto razdoblje lani, tvrdi Branko Bobetić, direktor GIU Croatiastočara.
Rašeljka Maras iz Udruge CroMilk ističe kako se ostale članice EU za ukidanje kvota i veću proizvodnju pripremaju već nekoliko godina. Hrvatska se pak bavila drugim problemima te se može očekivati samo dodatni uvoz gotovih proizvoda, čemu na ruku ide i ruski embargo. Mlijeko u tetrapaku uvozimo već i iz Češke, Poljske i Nizozemske iz kojih donedavno nije bilo velikog uvoza u Hrvatsku.
– Domaći farmeri su nekonkurentni jer nemaju istu početnu poziciju i razinu konkurentnosti koju imaju ostali EU farmeri. Naš farmer plaća PDV od 25% na sve proizvodne troškove (hrana za stoku, gnojivo, sjeme...), nema dovoljno obradivog zemljišta da bi prehranio vlastitu stoku te je prezadužen i najčešće u nemogućnosti vraćanja nekoliko puta reprogramiranih kredita. Susjedi u Sloveniji pak imaju PDV na inpute 11%, a država im redovito isplaćuje poticaje, što kod nas također nije slučaj – tvrdi Maras.
Sve to razlog je i što je posljednjih pet-šest godina broj mliječnih krava u nas pao 30%, na oko 170 tisuća, a broj farmera za više od 8000, na 9200.
– Padne li otkupna cijena mlijeka i za lipu, to će biti kraj obiteljskih gospodarstava – tvrdi Antun Laslo, čelnik udruge OPG-a Život. S druge pak strane, zbog toga jer trgovci uvoze gotove proizvode – uvoz je od ulaska RH u EU rastao 200%, na 183 mil. kilograma – te zbog dampinških cijena, domaća industrija mlijeka grca i u prevelikim zalihama.
– Šire gledano, govorimo o 30 tisuća radnih mjesta u mljekarskom sektoru – kaže Maras. Naglašava kako je nužno osnažiti domaću mljekarsku proizvodnju na farmama kroz subvencioniranu nabavu junica, koja će imati snažan potencijal izvoza i biti samoodrživa, te sniziti stopu PDV-a na poljoprivrednu proizvodnju. Potrebno je i educirati farmere, kako o poslovanju na farmama tako i o upravljanju sredstvima te reprogramirati nepovoljne kredite koje većina njih posjeduje u komercijalnim bankama i putem HBOR-a.
– U vrijeme krize bitno da se kupuju domaći proizvodi kojima se diže zaposlenost, BDP i punjenje proračuna – tvrdi Bobetić. No potrošači su, čini se, sve ravnodušniji piju li češko ili hrvatskom mlijeko – bitna im je samo cijena.
>> Udružili se mljekari Brodsko-posavske županije
>> Kvote se ukidaju 31. ožujka, a lobisti upozoravaju na pad cijena koji ugrožava mljekare u Uniji
>> Kažnjeno 8 država koje su proizvele previše mlijeka, Hrvatska proizvodi ispod kvote
Evo posla za ministra Jakovinu,samo ako će on jadan razumjeti situaciju.