EU već reagira na Bushovo jamstvo

Američkom jamstvu za ulazak Hrvatske u NATO 2008. godine prethodio je niz političkih promjena, prije svega u konstelaciji snaga na međunarodnom planu. Nije tajna da je odnos između Amerike i Njemačke za vrijeme dva mandata Schröderove vlade niz godina bio veoma loš, premda je Schröder rat u Iraku uzeo samo kao fasadu, da bi antiamerikanizmom požnjeo što više predizbornih bodova, i to ne samo na ljevici.

Nakon izbora kancelarke Angele Merkel, u odnosima između Washingtona i Berlina došlo je gotovo do kopernikanskog obrata i sve se vratilo izvornom američko-njemačkom partnerstvu. Poznato je da Njemačka, koja je vodila borbu za priznanje Hrvatske (kancelarka Merkel se više puta izjasnila za što skoriji pristup Zagreba Europskoj uniji) u anglo-američkom poimanju još slovi kao hrvatski zaštitnik.

U Velikoj Britaniji slijedi odlazak Tonyja Blaira s političke scene. Njegovu nasljedniku Gordonu Brownu Blairove su cipele na diplomatskom parketu još uvijek prevelike, a i profil mu je izrazito euroskeptičan. Dok u Londonu čak najavljuju povlačenje Britanaca iz Iraka, britanski angažman u mirovnim operacijama sve više bi mogle zamijeniti njemačke snage, o čemu u Washingtonu i te kako vode računa.

U samoj se regiji politička situacija do te mjere zakomplicirala da se već govori o novoj destabilizaciji Balkana, poglavito zbog zaoštravanja u pregovorima između Srbije i Kosova. Isto tako i Bosna i Hercegovina daleko je od stabilizacije, što zabrinjava analitičare jer je dobila više pomoći nego Njemačka Marshallovim planom nakon Drugog svjetskog rata. Zemlja je praktično pred bankrotom.

U takvoj situaciji Hrvatska je najpouzdaniji partner u regiji. Hrvatski ulazak u zapadni obrambeni savez utjecat će i na unutarnje prilike u Hrvatskoj. Donijet će prekid kontinuiteta. To bi mogli osjetiti oni naraštaji, poglavito srednji i stariji, koji su stasali, skupljali svoja iskustva i formirali se za jugokomunističke diktature.

S druge strane, Bushovo jamstvo za NATO više je nego dobrodošla preporuka i za hrvatski ulazak u Europsku uniju. U Bruxellesu se to već pozitivno odrazilo. Europski narodnjaci, najutjecajnija skupina u Europskom parlamentu, već su izjavili da žele Hrvatsku do 2009. u EU.

Nije nikakva tajna da Rumunjska i Bugarska, koje su po gospodarskom i političkom razvoju deset, pa i dvadeset godina iza Hrvatske, svoj ulazak u Europsku uniju 2007. zahvaljuju izrazitom pritisku Sjedinjenih Država, kojima je stalo da cronomorsku regiju odvoje od ruskog utjecaja. A Hrvatska ima ključan strateški položaj na istočnoj obali Jadrana.