EU želi autobuse s nultom emisijom stakleničkih plinova, stručnjak: 'To je potpuno nerealno'

Kamioni i gradski autobusi, ali i svi drugi autobusi, odgovorni su za šest posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU, kao i za više od 25 posto emisija iz cestovnog prometa općenito. Zaključila je to ovog tjedna Europska komisija koja je predložila i ciljeve za nova teška vozila od 2030. godine. Dosta su optimistični i entuzijastični, barem pita li se stručnjake iz Lijepe Naše. Prije nego što prijeđemo na ono su nam oni kazali, vratimo se još malo na Europsku komisiju koja je ustvrdila da nova teška vozila do 2030. moraju smanjiti emisije za 45 posto, do 2035. za 65 posto, a za čak 90 posto do 2040., uspoređuju li se vrijednosti s 2019. godinom.

Električni za 500.000 eura

A ono što je još ambicioznije od toga jest prijedlog da svi novi gradski autobusi od 2030. godine imaju – nulte emisije stakleničkih plinova. Ili, ako ćemo posve pojednostavniti situaciju, sve lokalne jedinice koje će za sedam godina nabavljati buseve mogle bi kupiti isključivo vozila na plin ili pak električna.

I jedno i drugo skuplje je od postojećeg, vozila koje pogoni dizel ili benzin, s tim da su se autobusi na plin tek posljednjih godina počeli pojavljivati na gradskim prometnicama, dok električnih baš i nema. Koliko nam je poznato, ni jedan jedini autobus koji se pogoni isključivo na struju ne postoji ni u jednom hrvatskom gradu, iako su interes za njih lanjskog ljeta pokazali u splitskom Prometu. Ivecov bus koji košta između 450 i 500 tisuća eura pojavio se tada u gradu pod Marjanom, proizveden je u Francuskoj, a kako je objašnjeno na "pokaznom predstavljanju", vozi na elektromotor s baterijama koje se pune preko noći.

Čak 380 kilovata kapacitet je baterije, što znači da dnevno gradom đirati može tristotinjak kilometara. Iz fondova EU, najavljivali su tada u Prometu, probat će nabaviti novac da prezentacijski bus postane stvarnost. Kako Europska komisija sad inzistira na posve zelenoj gradskoj vožnji, možda im se plan i ostvari. U međuvremenu ostaju klasični busevi, kao i oni na plin, koji također ne onečišćuju okoliš. Takvih je također malo u Hrvatskoj, uzme li se opći prosjek u kojem prednjači Zagreb s četvrtinom voznog parka koji se pogoni upravo na plin. Ili, točnije, ZET trenutačno posjeduje nešto manje od 500 autobusa, a na plin ih je stotinjak. A je li realno da će Hrvatska biti jedna od zemalja EU koja će od 2030. moći ispuniti uvjete Europske komisije, pitali smo prometnog stručnjaka i sudskog vještaka Gorana Husinca.

– Rekao bih da je to zapravo potpuno nerealno. Mi već muku mučimo i s ovim autobusima koje imamo, vidite da nemamo ni za servise, a tu je još i niz drugih problema. Također, ne vjerujem da bi si jedna siromašna država poput naše mogla priuštiti rashodovati postojeće buseve, a neće to proći ni u Europi općenito. Previše je dizelaša da bi oni nestali – objašnjava nam Goran Husinec, a mi pitamo kakve su šanse za električne buseve.

S obzirom na njihovu cijenu, s tim da se ne mora raditi isključivo o gradskim vozilima jer ideja Europske komisije je da svi "tonaši" smanje emisije CO2. Mogu li si takav trošak priuštiti, primjerice, turističke agencije, prijevoznici koji putuju na dulje relacije?

Kako bi to bilo u praksi?

– Nije problem samo u novcu, iako je istina da bi mnogima izdatak za električne buseve bio nepodnošljiv. Stvar je u tome da određeni prijevoznici svojim autobusima dnevno prelaze i više od tisuću kilometara. Imate, primjerice, buseve koji voze od Turske do Njemačke, pa od Zagreba do Münchena ima 550 kilometara, kako bi takvu liniju odvozio električni autobus? – pojašnjava nam naš sugovornik. Predlažemo scenarij "s putnicima do Austrije pa punjenje baterije busa preko noći, a onda za Njemačku". Smije se Husinec, zna da bi u praksi to bilo nemoguće. Okoliš, naravno, nije zanemariva stavka, ali realni bi ciljevi bili puno bolja polazišna točka.

– Slično vam je i s automobilima. Kad bi u Hrvatskoj svi auti bili na struju, nama bi trebale još dvije nuklearne elektrane Krško da bismo imali dovoljno energije da napunimo baš sva vozila. Tu vam je onda još i stvar praktičnosti, kako će puniti, primjerice, ljudi koji žive u neboderima? Ništa od toga – kaže prometni stručnjak koji predviđa da će sljedećih minimalno dvadeset godina "u igri" biti hibridi, a nagli prelazak na struju neće se dogoditi.