Euro nećemo uvesti još 10 godina! Javni nam je dug 200 milijardi kn

Vlada je u hitnu proceduru poslala zakon kojim će država preuzeti 11,3 milijardi kuna brodograđevnih jamstava u javni dug te će njihova otplata pasti na teret države. To nije konačan iznos troška koji će preuzeti država, točan iznos utvrdit će se "ovisno o konačnim programima restrukturiranja i ugovorima s kupcima, kao i kretanju tečaja i vremenu završetka privatizacije". Hrvatska će ove godine probiti još jednu granicu zbog koje se, u najboljem scenariju, ulazak u eurozonu i preuzimanje eura prebacuje na 2020. godinu. Do kraja 2010. javni dug države s izdanim jamstvima iznosio je nešto više od 58 posto BDP-a, a do kraja ove godine popet će se na 62 posto!

Probili granice

Javni dug od 60 posto BDP-a jedan je od ključnih preduvjeta za nove članice EU ako žele ući u zajednički monetarni sustav i preuzeti euro kao valutu. Euro za pet ili deset godina ne bi bili "biti ili ne biti" kada ta dilema ne donosi i pitanje može li i hoće li Hrvatska do tada sačuvati stabilnost kune?

U posljednje dvije godine država je napravila katastrofalan korak unatrag kad su posrijedi javne financije, od približno 1,5% manjka u državnoj blagajni minus će ove godine dogurati na gotovo 6% BDP. Razmjerno tome narastao je i javni dug sa 100 milijardi kuna iz 2008. na 140 milijardi kuna do kraja 2010., a s jamstvima sa 144 milijarde kuna na 196 milijardi kuna! Mjereno udjelom u BDP-u, javni dug Hrvatske u dvije se godine povećao gotovo 50 posto, čime po brzini rasta (premda ne i po ukupnoj razini) tog duga Hrvatska ulazi u skupinu problematičnijih zemalja u kojoj su Grčka, Mađarska, Irska, Portugal.

– Kada se donosio proračun za 2011., upozoravali smo da treba uzeti u obzir obveze prema brodogradnji jer je bilo pitanje vremena kada će se one preuzeti u javni dug. Vlada kod te odluke nije imala izbora, ali rast javnog duga otežavajući je za stabiliziranje javnih financija – kaže ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić te ponavlja da fiskalna konsolidacija i smanjenje javnog duga moraju biti ključni prioriteti države.

– Svjestan sam da se nekoliko mjeseci prije izbora ne mogu očekivati značajniji potezi, zbog čega nova vlada neće imati vremena za čekanje. Odmah će morati u ozbiljne reforme – kaže Grčić.

– Hrvatska nema prostora za nastavak dosadašnje fiskalne politike. EU neće gledati kroz prste zbog loših iskustava – uvjerena je i Zrinka Živković-Matijević, analitička RBA, koja dodaje da je gomilanje duga problematično jer je dominantno usmjereno u potrošnju te čini teret prije svega budućim generacijama. Zdeslav Šantić iz Splitske banke kaže da će na javni dug utjecati i strukturni problemi vezani uz starenje stanovništva i mirovinske izdatke. Uđemo li u EU 2014., u najboljoj varijanti 2018. ćemo se naći u ERM II. sustavu, kaže Šantić, a taj rok može se dostići samo ako se provede fiskalna konsolidacija i ne dođe do revolucionarnih promjena u monetarnoj politici.

Tko će zasjesti u HNB

Rohatinski ulazi u desetu godinu mandata te kaže da će napustiti HNB. Stoga se postavlja pitanje tko će biti njegov nasljednik i kakvu će politiku tečaja voditi. K tome, zbog loših iskustava s Grcima i Portugalom, EU može samo pojačati, a ne labaviti kriterije za preuzimanje eura.