Najveći pad od svibnja

Euro oštro pao, Europska središnja banka razmatra labavljenje monetarne politike

Foto: ilustracija
Euro oštro pao, Europska središnja banka razmatra labavljenje monetarne politike
VL
Autor
Hina
25.10.2015.
u 09:02
Na svjetskim valutnim tržištima prošloga je tjedna tečaj eura prema dolaru pao na najnižu razinu u dva i pol mjeseca, nakon što je Europska središnja banka (ECB) poručila da bi mogla dodatno olabaviti monetarnu politiku.
Pogledaj originalni članak

Tečaj eura prema američkoj valuti potonuo je prošloga tjedna 2,9 posto, na 1,1018 dolara, najnižu razinu od početka kolovoza. Euro je oslabio i prema japanskoj valuti, za 1,3 posto, na 133,80 jena, najnižu razinu u mjesec dana. Dolar je, pak, ojačao prema 'japancu', pa mu je tečaj skočio 1,7 posto, na 121,45 jena.

Najveći tjedni gubitak eura prema dolaru od svibnja posljedica je najave Europske središnje banke da će njezini čelnici na sjednici u prosincu razmotriti trebaju li uvesti dodatne poticajne mjere. 
Kao što se očekivalo, čelnici ECB-a odlučili su na sjednici u četvrtak da ključna kamatna stopa ostaje nepromijenjena na rekordno niskoj razini od 0,05 posto, dok je predsjednik banke Mario Draghi poručio da će ECB u cijelosti provesti program kupovine imovine za 60 milijardi eura mjesečno, a mogla bi ga i produljiti nakon planiranog završetka u rujnu iduće godine. 

"Tržišta su očekivala da bi Draghi mogao signalizirati produljenje programa kvantitativnog ublažavanja nakon rujna iduće godine, no on je otišao tako daleko da je čak signalizirao spremnost spuštanja kamatne stope na depozite banaka dublje u negativno područje", komentirao je trgovac u jednoj japanskoj brokerskoj tvrtki.

Mogućnost daljnjeg labavljenja monetarne politike pritišće europsku valutu. Analitičari Goldman Sachsa smatraju da je potencijal za daljnje slabljenje eura vrlo značajan, pa procjenjuju da bi se njegov tečaj mogao vratiti na najniže razine u 12 godina od oko 1,05 dolara, na koliko se spustio u ožujku, ako ECB odluči dodatno ublažiti monetarnu politiku.

Analitičari Commerzbanke smatraju, pak, da će svaki uspon dolara vjerojatno dodatno pritisnuti američku središnju banku Fed da odgodi povećanje kamatnih stopa u SAD-u. 
"Daljnja aprecijacija dolara trebala bi Fed dodatno odvratiti od podizanja kamata. Štoviše, tržišni sudionici više ne očekuju da će Fed u dogledno vrijeme značajnije podići kamate", kazao je analitičar u Commerzbanki Ulrich Leuchtmann. 

Osim eura, prema dolaru je prošloga tjedna znatno oslabio i švicarski franak jer se špekulira da će švicarska središnja banka morati povećati negativne kamatne stope na depozite ako ECB dodatno olabavi monetarnu politiku. 

>> Štediše mjesečno u prosjeku izdvajaju 452 kn

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Ključne riječi
Euro Draghi valuta euro
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 27

Pogledaj Sve
Avatar josipa1
josipa1
09:30 25.10.2015.

Kad valuta pada, jača proizvodnja i izvoz. Jadni oni koji štede, jer imaju iz dana u dan sve manje. Zato ljudi, uživajte dok možete i kak možete!

Avatar bok
bok
10:06 25.10.2015.

Ćudno. Kuna je i dalje vrlo skupa prema Euro. Kamate puno višlje nego u € i $. Oćito politika želi suprutno od "glupih" zapadnjaka... .

DJ
djurex
09:31 25.10.2015.

Gotovo svi misle da banke posluju tako da posuđuju novac koji su dobili kao polog od ljudi koji žele štedjeti. Dakle ja položim 1000 eura i za to dobijem, pretpostavka, 2% kamate a banka posudi taj isti novac uz kamatu od, recimo, 8%. Razlika je zarada i, da je tako, ništa ne bi bilo čudno. Vjerovali ili ne, nije tako. Banke jednostavno stvaraju novac iz ničega, odnosno sa nekoliko klikova mišem. Kako je to moguće? Jednostavno, statistička je činjenica da je papirnati novac u opticaju između 3 i 8% volumena kapitala (procjene su različite ali ne prelaze 8%) koji cirkulira u cijelom svijetu. Isto tako je činjenica da kada uzmete kredit na kuću niti jedna banka vam neće dati vreću punu novaca. “Prebaciti” će vam novac na račun, dati će vam čekovnu knjižicu i tako će papir i brojevi krenuti u opticaj. Malo će tko vidjeti taj papirnati novac e vi najmanje. Netko će reći da ček ima vrijednost jer za njega možemo kupovati. Točno, i upravo je u tome problem: vrijednost čeka proizlazi iz igre među bankama (koje razmjenjuju “obećanja plaćanja”), iz njihovog saučesništva, iz obmane, iz neznanja. Ovaj perverzni mehanizam stvaranja novca iz ničega zove se “Seigniorage” drugog stupnja (engleski termin za kojeg ne znam hrvatski prijevod, ali u suštini znači “danak feudnom gospodaru”). Mnogi će se upitati kako je to moguće, pa ipak postoje državne centralne banke koje bi trebale nadgledati poslovanje privatnih banaka. A ako one ne rado dobro svoj posao tada imamo i Europsku Centralnu Banku (BCE). Na njihovom čelu su guverneri, zar ne? Etimologija nam kaže da ta riječ proizlazi iz latinskog gubernator koji opet vuče korijen iz grčkog kybernetes, kormilar, obično se koristi za državne službenike raznih funkcija. Sve nas nekako upućuje da je riječ o državnim strukturama koje se i te kako brinu o interesima naroda. Ne znam kako je u Hrvatskoj, to ćete vi provjeriti, ali evo kako stvari stoje u Italiji i u Europi: Dioničari Talijanske Centralne Banke (Banca d’Italia): Intesa Sanpaolo S.p.A. – 30.3% UniCredito Italiano S.p.A. – 15.7% Banco di Sicilia S.p.A. – 6.3% Assicurazioni Generali S.p.A. – 6.3% Cassa di Risparmio in Bologna S.p.A. – 6.2% INPS (jedina državna institucija) – 5.0% Banca Carige S.p.A. – 4.0% Banca Nazionale del Lavoro S.p.A. – 2.8% Banca Monte dei Paschi di Siena S.p.A. – 2.5% Cassa di Risparmio di Biella e Vercelli S.p.A. – 2.1% Cassa di Risparmio di Parma e Piacenza S.p.A. – 2.0% Cassa di Risparmio di Firenze S.p.A. – 1.3 I još neke banke u ne tako velikim postocima. Možemo slobodno zaključiti da “guverner” Talijanske Banke nije nikakav guverner nego predsjednik upravnog odbora jednog privatnog poduzeća pošto su svi dioničari, osim jednog (5%), privatne banke. A što je sa Europskom Centralnom Bankom? Dioničari su: Bank of Germany – 23,40% Bank of French – 16,52% Bank of England – 15,98% Bank of Italy – 14,57% Bank of Spain – 8,78% Bank of Netherlands – 4,43% Bank of Belgium – 2,83% Bank of Sweden – 2,66% Bank of Austria – 2,30% Bank of Greece – 2,16% Bank of Portugal – 2,01% Bank of Finland – 1,43% Bank of Denmark – 1,72% Bank of d’Irleland – 1,03% Bank of Luxembourg – 0,17% Zanimljivo..

Još iz rubrike Vijesti