Europa trenutno tone u novu migracijsku krizu. Samo prošle godine na europski teritorij je ušlo preko 330.000 ilegalnih migranata, što je čak 60% više nego 2021., ali i više nego ikad od velike migracijske krize 2015. I u neposrednom hrvatskom okruženju, na tzv. zapadnobalkanskoj ruti zabilježeno je preko sto tisuća nezakonitih prelazaka granice. Brojke su dramatične i pokazuju da su postojeće europske politike migracija i azila zakazale.
Nedavno istraživanje Eurobarometra pokazalo je da je čak 70% Europljana zabrinuto zbog utjecaja migracija na živote njihovih obitelji. Izvanredni sastanak Europskog vijeća koji počinje u četvrtak zato je ključna prilika za pokretanje nefunkcionalne migracijske agende. Ovo je jednostavno tema koju više nije moguće ostaviti po strani.
Prvo, potrebna nam je snažna zaštita naših vanjskih granica. Države, a ne krijumčarska mafija trebaju odlučivati o tome tko će ući u Europu, a tko ne. Tome će pomoći ojačana i potpuno operativna Europska granična i obalna straža (Frontex). Ako želimo zadržati slobodno kretanje unutar Europe, ljudi moraju znati da su vanjske granice zaštićene. Hrvatska tome već značajno pridonosi, a nedavni ulazak u šengenski prostor samo će dodatno osnažiti sigurnost europskih građana. Ako želimo kontrolirati tko ulazi u Europu, potrebna je infrastruktura za zaštitu granica. Primjerice, kada je bjeloruski diktator Lukašenko počeo koristiti migrante za napad na Europu u okviru ruskog hibridnog rata bilo je razumno i europskim sredstvima financirati obranu od takvog napada na europsku granicu.
Nadalje, povratak osoba koje nemaju uvjete za status izbjeglice je nedovoljno učinkovit. Više od polovice ljudi koji stignu na naš kontinent nikada neće dobiti formalno pravo na međunarodnu zaštitu jer za to nemaju uvjete. Njihova jedina opcija je ilegalan boravak, što je nehumano i nedopustivo. Po tom pitanju posljednjih godina nije se puno napredovalo. Zbog inertnosti birokracije stvara se kaos, osobito u državama koje su prve na migrantskom udaru, poput Italije i Grčke, gdje su cijeli otoci pretvoreni u prihvatne centre za izbjeglice i migrante. Umjesto emotivnih ucjena potrebna nam je dugoročna strategija i solidarnost među državama članicama.
Stanje oko operacija potraga i spašavanja također nije zadovoljavajuće. Nije održivo da nevladinim udrugama prepustimo patroliranje južnom morskom granicom u Sredozemlju. Uključivanje civilnog društva može biti dobrodošlo, ali potrebna su jasna i precizna pravila. Stoga pozivamo na izradu kodeksa ponašanja za nevladine organizacije koje provode misije traganja i spašavanja.
Uz odlučnost na granici, nužna je i europska solidarnost prema onima kojima je zaštita najpotrebnija. U slučaju izbjeglica iz Ukrajine, Europa je još jednom pokazala da je sposobna i voljna pokazati duboku solidarnost. Milijuni Europljana velikodušno su ponudili pomoć ukrajinskim izbjeglicama u hrani i skloništu, novcu i generatorima. Europa svoju čovječnost iskazuje i prema izbjeglicama koje bježe iz ratom pogođenih zemalja kako bi sigurnost i mir potražili na europskom teritoriju. Ako znaju da postoji red, da se vanjska granica čuva, građani su voljni pomoći potrebitima.
Potreban nam je novi i odgovorniji sustav migracija i azila. Sustav koji može odgovoriti na ovu krizu, koji je solidaran za one koji su doista u potrebi, ali i nepokolebljiv prema krijumčarima koji ugrožavaju živote tisuća ljudi. Migracije su izazov pred cijelom Europom s kojim se moramo zajedno nositi. Prihvatni kapaciteti u sjevernoj i zapadnoj Europi su prenatrpani, a s dolaskom proljeća dolasci s juga dosegnut će još veće brojke. S prijetnjama Rusije i Turske da će naoružavati migrante kako bi uzdrmali Europsku uniju, jasno je da nitko više ne može ostati indiferentan.
Na kraju, moramo vidjeti kako Europa može i razuvjeriti ljude da se upuste u opasno putovanje. Politika gospodarskog razvoja i međunarodna trgovina imaju veliku ulogu. Međutim, činjenica je da će uvijek biti ljudi koji žele doći u Europu. Zato smatramo da treba oživjeti staru ideju registracijskih i prihvatnih centara izvan europskog teritorija. Potencijalni migranti trebaju znati kakve su im perspektive prije nego što riskiraju svoje živote i upuste se u opasne prijelaze.
Stojimo iza temeljnog prava na azil, koje je ključno načelo u našem odnosu s ostatkom svijeta. Mi smo kontinent slobode i solidarnosti. Istovremeno, opseg, intenzitet i složenost migracija radikalno su se promijenili. Europa se hitno treba prilagoditi ovoj novoj stvarnosti, a izvanredni sastanak na vrhu u četvrtak i petak prva je prilika za taj korak.
>> VIDEO Pogledajte gdje su smješteni preživjeli nakon potresa u Malatyi
Samo razglabate a jasno je da je ljevičarska agenda (u ljevicu doduše manje radikalnu spadaju i kvazi demokršćani kao što su HDZ, CDU, CSU...) dovesti što je više moguće neeuropljana kako bi se rastočili kršćanski i etnički temelji Europskih naroda. Na žalost fizička barijera i vrlo efikasni i brzi zakoni o protjerivanju su prva točka o kojoj se treba razmišljati.