'Europa sama sa sobom ima problem s razvojem. Juncker je toga svjestan pa sada idu u te inicijative'

O europskom investicijskom planu koji je nedavno predstavio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i projektima koje je predložila Hrvatska, a koji konkuriraju za taj plan, u emisiji Hrvatskog radija ''U mreži prvog'' razgovarali su zamjenik ministra regionalnog razvoja Jakša Puljiz, HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu Ivana Maletić i Ljubo Jurčić, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

Puljiz je kazao da je riječ o projektima koji su na čekanju, koji su negdje zapeli prije svega zbog financijskih poteškoća.

– Bilo je nužno utvrditi preko različitih projektnih lista postoji li realan investicijski potencijal za jednu tako veliku inicijativu koju je predsjednik EK predložio. Preko tih lista, nakon prve analize, pokazalo se da ima dosta projekata koji su u različitim fazama pripreme. Neki su pripremljeniji više, neki manje, ali svi oni nailaze na određene poteškoće. Dakle, jedan od ključnih kriterija za izbor na listu bio je postojanje određenih problema s realizacijom tih projekata – rekao je Puljiz. Kazao je i da je poanta ovog fonda da se ti projekti poguraju i dodao da je lista koju je Vlada predložila dosta široka.

Ivana Maletić rekla je da je zanimljivo da je Europska komisija u svom izvješću naglasila kako za 75 posto projekata države članice kažu da je problem financiranje, a Europa nikada nije bila likvidnija.

– Znači da izvori financiranja i nisu baš problem i upućuju na drugi aspekt investicija i provedbe projekata, a to je potreba za stvaranjem boljeg poslovnog okruženja i investicijske klime u državama članicama – rekla je Maletić.

Objasnila je da nije bitna lista nasumice odabranih projekata nego da je bit u tome da to budu strukturirani projekti.

– Dakle, nije bitna lista nasumice odabranih projekata o kojima se već desecima godina priča u državi, kao što je slučaj Hrvatske, pa su svi stavljeni na ovu listu, nego je bit u tome da to budu strukturirani projekti koji moraju biti uklopljeni u dugoročni plan rasta i razvoja i koji će postati interesantni investitorima zato što će oni vidjeti da je Vlada, odnosno da su lokalne jedinice spremne investirati u potrebne podloge za daljnji razvoj njihovih privatnih projekata i privatnih inicijativa na temelju realizacije ovih osnovnih javnih infrastrukturnih projekata – rekla je Maletić.

Dodala je da takve strukturirane i jasne slike nema te da će sve države članice morati to napraviti na strukturirani način i provesti potrebne reforme koje su inače prepreka provedbi investicija.

Ljubo Jurčić, govoreći o Junckerovu planu i hrvatskoj listi, naglasio je da je sama Europa u problemima.

– Svijet će rasti i ove godine negdje oko tri posto, a Europa, ako bude rasla jedan posto, bit će to dobro. Europa sama sa sobom ima problem s razvojem. Toga je svjestan i Juncker i mnogi ljudi u Bruxellesu i sad idu u te inicijative. To mi liči na kopiju hrvatske politike. Kad ne znaju što će raditi, onda na prvo mjesto stave investicije i tako stvore očekivanja da će zbog samih investicija ekonomija ići naprijed. Mnogo je važnija od vrijednosti investicija struktura investicija – kazao je Jurčić.

Dodao je da su ovo sve projekti koji su infrastrukturni, a infrastrukturni projekti su poluproizvodi.

– U Hrvatskoj je od 2002. do 2012., 2013. uloženo gotovo 100 milijardi eura u investicije i moglo se očekivati da imamo 200 tisuća radnih mjesta više, a mi imamo gotovo 200 tisuća radnih mjesta manje. Znači, investicije idu zato da se poveća proizvodnja i zaposlenost. Samo iz podatka da smo investirali više od 600 milijardi kuna, a imamo mnogo manje radnih mjesta nego na početku tog ciklusa, upućuje na pogrešnu strukturu hrvatskih investicija. To su uglavnom bile neproduktivne investicije i infrastrukturne investicije, a ono što Hrvatskoj treba jesu investicije u proizvodne kapacitete –- kazao je Jurčić.

Jurčić smatra da je bitna stvar za Hrvatsku znati koji su naši ciljevi. Prema njegovu mišljenju, to su povećanje proizvodnje i zaposlenosti.

– Nijedna od ovih investicija, kada bi i prošla, ne bi pridonijela rješavanju tih problema. I sljedeća stvar, koja me najviše smeta u toj atmosferi u Hrvatskoj jest stajalište da smo mi ekonomija koja je nesposobna, koja ne može sama sebe održavati i uvijek tražimo da nam netko nešto da, a mi već učimo djecu na ekonomskim fakultetima da ekonomija mora funkcionirati po principu proširene reprodukcije – rekao je Jurčić. No, također je dodao da su europski novci dobri i da ih treba iskoristiti.

>> Ovo je 77 projekata za koje Vlada traži novac