Gotovo sve se mijenja, ali čini se da će još dugo Njemačka biti prva zemlja na koju misle ekonomski emigranti iz mnogih zemalja, jer, pokazuju podaci Eurostata, dijelovi Njemačke bili su 2011. godine na prvom mjestu po useljavanju. To su Münster u industrijskoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija u kojoj stoluje popularna SPD-ovka Hannelore Kraft, privlačan je i Darmstadt, grad u blizini Frankfurta.
Međutim, postoje i dijelovi Njemačke odakle se Nijemci iseljavaju, no naravno ne trbuhom za kruhom, nego za suncem, krećući put juga proživjeti mirovinu u mediteranskim zemljama, u Španjolskoj primjerice, a sad ih ima i u Hrvatskoj. To su tzv. potrošački orijentirane migracije, kaže demograf Anđelko Akrap, gdje se migranti sele u potrazi za boljom klimom ili boljim standardom s istom mirovinom. Na drugom mjestu po imigrantima je regija u Rumunjskoj, Ilfov oko Bukurešta, no očito je riječ o migraciji unutar te siromašne zemlje, jer ukupno je Rumunjska u godini dana smanjila broj stanovnika za 58 tisuća, što je najveći pad broja stanovnika u Uniji, a velik pad imale su i baltičke zemlje, Bugarska, Portugal, Mađarska i Grčka.
Bruxelles popularan
Na trećem mjestu po velikom broju useljenika je belgijska pokrajina s glavnim gradom Bruxellesom, dalje se nižu glavni grad Švedske Stockholm, pa Berlin, Frankfurt i drugi gradovi u Njemačkoj. Među prvima nije Italija, u kojoj živi gotovo 4 milijuna stranaca ili oko 6,5 posto stanovništva, ali zato je talijanska Lampedusa najopasnije mjesto za imigrante, ovih dana u moru kraj tog otoka život je ostavilo blizu dvije stotine nesuđenih imigranata, većina njih iz siromašne nekadašnje talijanske kolonije Eritreje, zemlje na obali Crvenoga mora. Nekad su Talijani iseljavali na sve strane, od SAD-a do Njemačke, no sedamdesetih godina 20. stoljeća situacije se okrenula i Italija počinje uvoziti radnu snagu iz istočne Europe, Afrike i Azije. Deseci tisuća imigranata preko Lampeduse stižu u Europu i u nekoj od zemalja pokušavaju dobiti izbjeglički status. Useljavanje u EU već desetljećima, od 1961. godine, čini veći dio rasta broja stanovnika. U 2011. godini broj stanovnika narastao je za 2,6 promila, od toga 1,8 promila zahvaljujući imigrantima.
Ograničena sloboda
– Razvijene zemlje zapadne Europe provode selektivnu imigracijsku politiku, u skladu s potrebama na tržištu rada, to je očito i iz ovih podataka, jer su imigracije najveće upravo u nekim industrijskim središtima – kaže Akrap, ističući da u stvarnosti potpune slobode kretanja nigdje nema, pa ni unutar EU, i dolazak radne snage usklađuje se s potrebama gospodarstva i nacionalnim interesima. O svojim interesima brinuli su se i pomorci koji su bili na jednom brodu, pričaju preživjeli kod Lampeduse, koji je napravio krug oko njihova tonućeg broda i – otplovio...
>>Tijekom vikenda zatekli 25 stranaca u ilegalnom ulasku u Hrvatsku