Američke tehnološke kompanije u sve većem su sukobu s europskim državama. Tehno divovi su protiv vlada, već utabani biznisi protiv startupa, otvoreni američki način poslovanja protiv rigidno reguliranog europskog tržišta. Posljednji udarac Europa je opet uputila Googleu. Europarlamentarci ga doslovno žele rastaviti na sastavne dijelove, glasanjem su se tako izjasnili. Dominacija Googleove tražilice i uvezanost s ostalim Googleovim proizvodima, smatraju, narušava tržišnu utakmicu i onemogućava europske IT tvrtke da konkuriraju. Kako piše The Wall Street Journal, europsko tlo velika je prijetnja američkim kompanijama koje su nastale u garaži ili niknule iz studentskih kampusa i sada doslovno vladaju svijetom. Tržišna vrijednost samo pet američkih tvrtki – Applea, Amazona, Facebooka, Googlea i Microsofta dosegla je 1,8 trilijuna dolara u usporedbi s 1,3 trilijuna koliko vrijedi 30 IT tvrtki uvršetnih u DAX indeks u Njemačkoj.
Najveći sukob događa se na polju ekonomije. Europski političari, naviknuti da kontroliraju ključne sektore svojih gospodarstva, trude se ograničiti brzi prodor novih tvrtki koje dolaze preko oceana. Europski rast je slab, vladini prihodi sitni, a profiti koje je nekada stvarala europska industrija od retaila do medija pa i taksi službi posustaju i umjesto europskih pune proračune tvrtki Silicijske doline. Dodatno, Europska unija se boji da će nakon IT-a pokleknuti i jaka automobilska industrija.
Europljani imaju puno toga za izgubiti
– Europljani imaju puno toga za izgubiti kada se radi o prodoru američkih tehnoloških tvrtki, smatra Paul Soneman, profesor emeritus na Warwick Business školi i bivši britanski djelatnik u Odjelu za zaštitu tržišnog natjecanja. Riječ je i o sukobu vrijednosti, odnosno regulativi, smatra Soneman. Mekana regulativa Silicijske doline spram europske iznimno regulirane zakonodavne prakse. Ipak, osnova koja čini veliku razliku jest kontrola interneta. Posebice nakon otkrića Edwarda Snowdena o razgranatoj mreži nadzora američke vlade koja, osim svojih građana, putem svojih kompanija nadzire i Europljane. Od tada, Europljani su počeli vraćati udarce i to gotovo na dnevnoj bazi.
Britanski ministar financija George Osborne zaprijetio je novim “google porezom” jer se odnosi uglavnom na američke kompanije, poput Googlea, Applea, Amazona... Naime, Osborne je najavio 25-postotni porez za kompanije koje “umjetno” sele dobit u države s manjim korporativnim porezima. Tako bi u pet godina uprihodili milijardu funti. Osborne tvrdi kako kompanije ne rade ništa nezakonito, ali da takva praksa “nije poštena prema britanskim kompanijama”. Google je već na udaru zbog tražilice. Istodobno, Francuzi i Nijemci pozvali su na javne konzultacije o ponašanju američkih tehno divova. Proljetos je odluka Europskog suda pravde iz Luksemburga, o tome da Europljani moraju imati pravo biti zaboravljeni u online svijetu, poprilično uzdrmala Google. Nedavno je cijela priča nadograđena. EU sada traži da se “očisti” cijeli web prostor, a ne samo europski, što znači da i pretraživanje u Americi mora davati nula rezultata o imenu nekoga tko se izborio da bude zaboravljen. Nizozemski sud je, primjerice, nedavno zabranio Uber Tehnologies, tvrtki koja pruža uslugu dijeljenja vožnji, da djeluje u Nizozemskoj.
Googleu je smanjen rejting
Europska praksa pritiska tehno divova možda još nema velikih posljedica, ali svakako brine tehno tvrtke. Zbog regulatornog rizika u Europi, Googleu je smanjen rejting. Jer, može ih spriječiti da agresivno guraju svoje proizvode na tom području. Dionice su im pale pet posto u ovoj godini, nakon što rasle gotovo 75 posto u posljednje dvije godine. Amerikanci su naviknuti na probleme, bili su suočeni s blokadom u Kini, ali pritužbe Europe više bole i utječu na procese koji čine važan dio temelja na kojima su izgrađene ove tvrtke.
Europski fokus na privatnost podataka mogla bi ograničiti koliko informacija američke tehno tvrtke mogu prikupiti o potrošačima u regiji i kako ih koristiti. Ti podaci su gorivo koje pokreće online oglašavanje i trgovinu, posebice Googlea, Facebooka i Amazona. Traženje EU da data centri i svi podaci budu ipak uskladišteni u Europi mogao bi im povećati troškove poslovanja. U prošlosti, američke kompanije bi najprije napravile i plasirale proizvod na tržište i kasnije se tek uhvatile u koštac s regulatornim problemima. Mijenjaju pristup i prilagođavaju se, sada žele biti sigurni da novi proizvod neće izazvati dodatne pravne i političke probleme jer cijena nesigurnosti naposljetku bude previsoka.
No, ovim načinom usporava se tehnološki napredak i usluge. Svjesni su toga u Europi, te europarlamentarac Ramon Tremosa kaže: želimo inovacije, ali na fer tržišnom igralištu. Šef Facebooka Mark Zuckerberg čak se žalio svom predsjedniku na loš tretman u Europi. Dok EU stručnjaci tvrde: Europa gubi bitku, regulativa neće mnogo pomoći, dapače, trebalo bi otvoriti tržište, olabaviti poreze i poticati IT. U prvih 25 IT tvrtki svijeta, petnaest je američkih, a samo jedna europska.
>>Evo što su Hrvati ove godine najčešće upisivali u Google
>>Prizor s Google Eartha zbunio mnoge – što je to na fotografiji?