Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) objavio je ažuriranu procjenu rizika u pogledu pandemije bolesti COVID-19, zajedno sa smjernicama za nefarmaceutske intervencije (protuepidemijske mjere). Procjena rizika pokazuje da su stope prijavljenih slučajeva u EU i Ujedinjenom Kraljevstvu od kolovoza stalno rasle te da poduzete mjere nisu uvijek bile dostatne za upravljanje rizikom. Stoga je ključno da države članice uvedu sve potrebne mjere na prvi znak novih žarišta, zaključak je ECDC-a.
Lak pristup testiranju
Dok u nekim zemljama porast korelira s povećanjem testiranja i intenzivnim prijenosom među osobama između 15 i 49 godina, većinom s blagim ili asimptomatskim slučajevima, u brojnim zemljama sve više starijih obolijeva i posljedično raste broj hospitalizacija i teških slučajeva. Stanovništvo je i dalje visokoosjetljivo na SARS-CoV-2, budući da je razina imuniteta u populaciji unutar EU i V. Britanije manja od 15%.
Ukazuje se kako bi u područjima koja u prvom valu nisu imala puno oboljelih, stanovništvo moglo biti osjetljivije, a spremnost zdravstvenog sustava manja, pa ondje treba jačati zdravstvene kapacitete za moguć veliki broj pacijenata. ECDC ističe kako trenutačna epidemiološka situacija usmjerava akcije na tri populacije: kontrolu prijenosa virusa među starijom djecom i osobama do 50 godina, zaštitu ranjivih skupina i zaštitu zdravstvenih radnika.
Dok sigurno cjepivo ne bude dostupno, protuepidemijske mjere glavno su javnozdravstveno sredstvo za kontrolu COVID-19. Ipak, neke od njih mogu negativno utjecati na opću dobrobit ljudi, funkcioniranje društva i gospodarstvo, pa ih treba primjenjivati shodno lokalnoj epidemiološkoj situaciji. Strategije testiranja evoluirale su, procjenjuju, pa sada treba ići na šira testiranja, sprečavanje bolničkih zaraza, brzu identifikaciju i suzbijanje epidemije kako bi se spriječilo širenje. “Lak pristup testiranju i pravodobnost testiranja presudni su za učinkovitost mjera poput traženja kontakata i izolacije slučajeva”, poručuju europski stručnjaci.
Masovna testiranja bez obzira na simptome, mogu biti prikladna u lokalnim okruženjima s velikom učestalošću, ali isplativost ovog pristupa je upitna i ne bi smjela ugroziti dostupnost testiranja za one koji imaju simptome. Nadalje, potiče se i samoinicijativna samoizolacija, u situaciji kad osoba osjeti simptome nalik COVID-19. Kretanje u tzv. socijalnim mjehurićima, odnosno među istim ljudima, bilo prijateljima bilo suradnicima, kažu, omogućuje veći stupanj kontakata, a smanjuje rizik prijenosa. Ističu i važnost dosljednosti kod ograničavanja okupljanja.
Na epidemiološku situaciju znatno utječe i ograničenje putovanja iz zemalja ili područja u kojima je epidemiološka situacija lošija. Održavanje fizičke udaljenosti, higijenu ruku i respiratorni bonton te nošenje maski za lice kad se ne može zajamčiti fizičko distanciranje – mjere su koje svi trebamo usvojiti. Korištenje maski za lice preporučuje se u zatvorenom prostoru, ali i u prepunim vanjskim okruženjima, stoji u smjernicama ECDC-a.
Nošenje maski posebno je važno za rizične skupine. Što se tiče traženja kontakata, ističu: “Brza identifikacija, testiranje bez obzira na simptome i karantena visokorizičnih kontakata i dalje su jedna od najučinkovitijih mjera za smanjenje prijenosa”, a u visokorizičnim ustanovama poput npr. staračkih domova preporučuju testiranje i kontakata čija izloženost riziku je bila niska, čak i ako nemaju simptome. “14-dnevna karantena preporučuje se osobama koje su imale kontakt s potvrđenim slučajevima SARS-CoV-2. To se može skratiti na 10 dana nakon izlaganja, ako je PCR test 10. dana negativan”, također je jedna od preporuka.
Zatvaranje škola nije opcija
Zatvaranje škola u ovoj fazi nije opcija jer, čini se, djeca nisu glavni vektor. Za zemlje, ali i za pojedine regije ili općine u kojima je SARS-CoV-2 pod kontrolom, mjere valja popustiti, omogućujući društvu gotovo normalno funkcioniranje. ECDC sve više zabrinjava nepoštivanje zaštitnih mjera do strane mladih. Potiču stoga na komunikacijske kampanje posebno usmjerene na mlade.
“Nužno je da mladi ljudi sebe vide kao dio rješenja i da se aktivno uključe u strategije za kontrolu pandemije, kao i u naporima za oporavak”, preporučuju. Povratak visokim stopama zaraze i posljedično restrikcijama zasigurno će izazvati nove stresove, a mentalno zdravlje ljudi koji su preboljeli COVID-19 često se ne popravlja ni nakon nestanka fizičkih simptoma, što je zabrinjavajuće.
VIDEO: Mogu li se simptomi koronavirusa pojaviti i odmah nestati?
Znam neke ljude i za koje sam čuo da su imali koronu nije im bilo ništa ili tek prehladu čak je osoba u obitelji imala virus korone a druge osobe u obitelji nisu imale simptome ili bili zaraženi iako su zajedno provodili vrijeme u istom prostoru