Ambiciozna premijerkina najava o radnom angažiranju 150 tisuća nezaposlenih naišla je na podsmjeh i nerazumijevanje među stručnjacima i ljudima koji se bave nezaposlenošću. Hrvatski zavod za zapošljavanje dobio je ove godine 171 milijun kuna za 12 različitih mjera iz njihova programa aktivne politike, kojima će obuhvatiti približno 10 tisuća nezaposlenih!
Rast na razinu prije krize
Daleko je to od premijerkine brojke od 150 tisuća, koja se prema tumačenjima iz Vlade, temelji na mjerama koje provodi tridesetak različitih državnih institucija. U Vladi su se donekle povukli objašnjavajući da je premijerka rekla da bi se ovim mjerama moglo, a ne da će se i sa sigurnošću zaposliti 150.000 osoba. Mladen Pavić, glasnogovornik Vlade, objašnjava da je i lani na burzi prvi posao našlo 147.000 osoba. Sindikalac Ozren Matijašević komentira da bi bio presretan da se Vladina najava ostvari, ali “preoptimistično je to i nerealno”. Teo Matković, stručnjak za tržište rada, objašnjava da bi aktiviranje 150 tisuća radnika značilo rast zaposlenosti od pet posto i povratak na razinu koja je dostignuta neposredno prije krize.
– Zvuči vrlo ambiciozno. Europske zemlje koje su u vrijeme visoke nezaposlenosti 1990-ih trošile i više od jedan posto BDP-a na aktivne politike zapošljavanja nisu uspijevale napraviti tako snažan preokret.
Europa mnogo opreznija
Većina europskih zemalja u proteklih je petnaestak godina uspjela aktivirati znatan dio radnog kontingenta, ali je taj rast bio kontinuiran i vrlo polagan. Hrvatska to nije uspjela – kaže Matković.
– Bilo bi dobro kada bi se ovakve najave operacionalizirale, tako da ih se na kraju godine može provjeriti – kaže Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta, institucije koja procjenjuje da će ovo proljeće broj nezaposlenih skočiti na 350 tisuća.
Vlada je bila puno opreznija u planovima koje je, unutar PEP-a, dostavila Europskoj komisiji, gdje je najavila povećanje zaposlenosti od "samo" 0,6 posto, odnosno 10 tisuća do kraja ove godine i 20 tisuća do kraja 2012. godine. Zavod za zapošljavanje objavio je u petak na svojim internetskim stranicama ovogodišnji plan zapošljavanja te pozvao poslodavce da im se jave sa svojim ponudama. Sudeći prema prijašnjim godinama, zainteresirani bi to trebali učiniti što prije, jer su i lani i preklani sva sredstva iz pripremljenih programa potrošena u prva tri mjeseca njihove primjene. Uz već poznate mjere, prvi put se ove godine nudi i mogućnost rada na "dijeljenom radnom mjestu" pa će država omogućiti poslodavcima da na jednom radnom mjestu zaposle više radnika na nekoliko sati. Davat će se i subvencije za zamjenske radnike onima koje poslodavac pošalje na dodatno obrazovanje. Korigiran je i plan sufinanciranja skraćenog radnog tjedna pa će po novome novac za kraći radni dan ići direktno radniku, a ne poslodavcu.
Rambo 5, najgore što ti se može dogoditi kao ljudskom biću ja da izgubiš smisao za humor ((pa makar i na vlastiti račun), ajde molim te čitaj s razumijevanjem