Europljani žive sve dulje, očekivana životna dob danas rođene djece je 80,9 godina. Umiru najčešće od srčanih bolesti, a potom raka, za što su glavni rizici pušenje, konzumacija alkohola i debljina.
Gruba je to “krvna slika” stanovnika Europske unije koja se iščitava iz jučer objavljenog dvogodišnjeg izvještaja Europske komisije i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Izvještaj objedinjuje podatke o zdravstvenom stanju pojedinih nacija, a obuhvaća zemlje EU, nečlanice i zemlje koje su u procesu pristupanja Uniji.
Broj liječnika i sestara u Hrvatskoj je ispod prosjeka EU, a imamo i manje svih uređaja
U Hrvatskoj je očekivana životna dob pri rođenju ipak nešto niža od spomenutog prosjeka EU (77,9 godina), pijemo više alkohola, češće smo ovisni o duhanu i daleko više umiremo od srčanih bolesti i raka. U izvještaju na više od 200 stranica nisu za sve zemlje analizirani svi podaci pa tako i za Hrvatsku nisu dostupne brojke u pojedinim kriterijima. No, prije svega mora se istaknuti ono što je Europi zajedničko – starenje stanovništva, situacija s kojom je suočena i Hrvatska i o kojoj se u posljednje vrijeme posebice puno javno raspravlja. Ovaj izvještaj pak najavljuje da će se broj starijih od 65 godina u zemljama Europske unije do 2060. godine povećati na čak 30 posto!
U ovom trenutku EU, procjenjuje se, ima oko 50 milijuna stanovnika koji pate od najmanje dvije kronične bolesti, dok pola milijuna radno sposobnih godišnje umre, što je za europske ekonomije, prema izračunu, trošak od 115 milijardi eura. Produljenje života je, da tako kažemo, uspjelo, no Europa se danas suočava s posljedicama produljenja. Naime, u nizu zemalja taj dulji životni vijek najčešće znači i život s kroničnim bolestima, a iz toga proizlazi i ekstratrošak za zdravstvene sustave. I izvještaj na više mjesta ističe da će trošak za zdravstvo neizbježno rasti, na što moraju računati zemlje EU pa tako i Hrvatska, koja trenutačno za zdravstvo po stanovniku izdvaja 1109 eura, dok je prosjek EU 2781 euro.
I broj liječnika i broj medicinskih sestara nam je ispod prosjeka Europske unije, ali imamo i manje uređaja za magnetsku rezonanciju i CT, što je upravo česta tema hrvatskog zdravstva. Kako bi se doskočilo smanjenju troškova za dvije spomenute pretrage, u nas se uvijek najavljuje kažnjavanje pacijenata i kontrola potrebe za pretragama. Istovremeno europske brojke pokazuju da se u hrvatskim bolnicama iste pretrage obavljaju manje nego u drugim zemljama obuhvaćenim izvještajem. Za Hrvatsku nema podataka koliko se čekaju elektivni zahvati poput ugradnje umjetnog kuka, dok je na “domaćem terenu” poznato da je riječ o čekanju duljem od godine, čak i dvije u pojedinim bolnicama. Europske brojke pak pokazuju da se operacija kukova, a njih će biti sve više zbog starenja stanovništva, obavlja manje od prosjeka EU.
– Moramo se reorganizirati prema centrima izvrsnosti jer je to jedini način kako bi se mogli planirati elektivni muskulo-skeletni zahvati. Jedan od razloga što imamo manje ugradnji umjetnog kuka od prosjeka EU je i manje uloženih sredstava – komentira prof. dr. sc. Robert Kolundžić, predsjednik Hrvatskog ortopedskog društva, ističući da je generalna težnja produljiti zdrave godine života, za što je nužno posvetiti se prevenciji.
Prevencija je kod nas, čini se, zakazala. Kad su u pitanju glavni faktori rizika, poput konzumiranja alkohola, Hrvati godišnje troše dvije litre više od europskog prosjeka. U EU je godišnji prosjek 10 litara alkohola po stanovniku, a kod nas je taj prosjek 12 litara. Europski podaci kažu i da manje od drugih odlazimo liječniku, ali i da liječnici imaju manje pregleda pacijenata nego što je to prosjek Europske unije. I sami autori izvještaja ogradili su se od potonjeg parametra, navodeći kako je riječ o vrlo gruboj mjeri produktivnosti liječnika budući da konzultacije pacijenata variraju u trajanju i efektivnosti, ali i zato što u ovaj parametar nije uključen i drugi rad liječnika, poput znanstvenog.
Ubuduće će zbog starenja stanovništva rasti broj ugradnji umjetnih kukova
Također je naglašen europski trend o sve većem broju liječnika specijalista nasuprot onima opće medicine, odnosno obiteljskih liječnika. U izvještaju su, nadalje, posebno poglavlje posvetili i utjecaju zdravstvene slike EU na tržište rada. Tako se, među ostalim, navodi i kako su pušači češće na bolovanju i ranije idu u mirovinu, dok se pretile osobe teže zapošljavaju. Stoga je logično da su kao glavni ciljevi na EU razini, stoji u zaključku, smanjenje ovisnosti o pušenju, konzumacije alkohola i pretilosti.
– Starenje populacije u mnogim zemljama dovest će do rasta zdravstvenih troškova, dok će se istovremeno smanjivati udio radno sposobne populacije da financira taj javni trošak, što će stvoriti pritisak na fiskalnu održivost zdravstvenih sustava. Kako bi se postigla daljnja efikasnost u bolnicama, potrošnji lijekova, administraciji, ali i drugoj potrošnji u zdravstvu, treba naći rješenje rastućih zahtjeva naspram ograničenih resursa – dio je iz zaključka izvještaja. U njemu se navodi kako do listopada 2017. treba napraviti poseban zdravstveni profil svake članice EU s istaknutim karakteristikama i specifičnim izazovima za svaku zemlju.