Previše duhana, alkohola i kilograma, grubi je sažetak zdravstvenog stanja cijele Europe i još više prijetnji po zdravlje koje dominiraju u Hrvatskoj. Zaključak je to očit iz posljednjeg izvještaja regionalnog (europskog) ureda Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) koji trogodišnje analizira niz pokazatelja javnog zdravlja ukupno 53 zemlje obuhvaćene europskim uredom SZO-a.
U početku navedeni najveći rizični faktori, međutim, nisu samo hrvatska osobitost nego glavni javnozdravstveni problemi Europe općenito.
No, također je činjenica koju otkrivaju brojke u ovom izvještaju kako upravo u Hrvatskoj građani iznadprosječno puno piju te su, uz Grke, i u najvećem broju pušači. Hrvatsku zdravstvenu sliku, nadalje, karakterizira i kraći životni vijek od europskog prosjeka, ali i veća smrtnost od bolesti raka koja se u nizu zemalja smanjuje.
Upravo povećanje očekivanog trajanja života za dvije godine, čime bi ono bilo upravo kao što je europski prosjek, jedan je od glavnih zdravstvenih ciljeva koji je ministar zdravlja prim. Siniša Varga najavio više puta.
S tim ciljem afirmiraju se javno zdravstvene kampanje i jača prevencija, a hrvatski ministar zdravlja očekuje ovakav učinak već za pet godina.
Trećina Hrvata puši
No, za takav rezultat Hrvatska primarno mora riješiti vodeće faktore rizika koji su u nas pušenje i alkohol.
Brojke Svjetske zdravstvene organizacije kažu kako puši 35 posto Hrvata dok je europski prosjek bitno niži odnosno 22,8 posto. Drugi rizični faktor jest alkohol koji stanovnik Europe godišnje u prosjeku potroši 10,1 litara.
U Hrvatskoj je ta brojka 10,7 litara čistog alkohola. Upravo su to poražavajući podaci po Hrvatsku, ali i problem za Europu općenito što je uostalom navedeno i u zaključku ovog istraživanja: Očekivano trajanje života se povećava, ali izvješće pokazuje i alarm jer europska regija ima najvišu stopu korištenja duhana i alkohola u svijetu. Ti rizici u kombinaciji sa sve većim brojem pretilih mogu dovesti do toga da će u sljedećim generacijama očekivano trajanje života – padati.
Konzumacija duhana i alkohola ima značajnu ulogu u skraćivanju života iako je u pojedinim zemljama vidljiv napredak u redukciji ovih rizičnih faktora. Najveći uspjeh u smanjenju broja pušača jest u Bjelorusiji, Kazahstanu, Rusiji i Ukrajini. Na žalost, zakonodavne intervencije pak oko konzumacije alkohola, poput njegove kontrole dostupnosti i cijena, vrlo sporo donose neki učinak.
Od krize se deblja
Svake godine u svijetu duhan ubije gotovo šest milijuna ljudi i upravo je on glavni rizični faktor za preranu smrtnost od cirkulatornih bolesti i bolesti raka. A baš navedena oboljenja dominiraju kao glavni uzroci smrtnosti u Europi i u Hrvatskoj. Štoviše, kod nas njihova stopa ne pada kao u nizu drugih zemalja. Uz duhan i alkohol Europu karakterizira još jedan rizični faktor – debljina.
Više od polovine Europljana ima višak kilograma, a i hrvatski javnozdravstveni stručnjaci već godinama upozoravaju na ovaj veliki problem i u nas jer četvrtina Hrvata starijih od 18 godina ima višak kilograma, a problem pretilosti svake je godine sve veći i kod djece. Ono što je, međutim, utvrđeno iz dostupnih brojki o višku kilograma koji muče Europljane jest zaključak da im je jedan od uzroka – ekonomska kriza.
Neovisno o tomu je li riječ o stanovnicima bogatijih ili ekonomski siromašnijih europskih zemalja, materijalna nesigurnost okidač je i rizični faktor za višak kilograma te gojaznost Europljana općenito. Ekonomskoj krizi posljednjih godina Svjetska zdravstvena organizacija pripisuje još jedan problem, a to je smanjenje izdvajanja za zdravstvo u nizu europskih zemalja.
Rast rizičnih faktora zbog financijskog distresa i ekonomske neizvjesnosti istovremeno je, dakle, uzrokovao i smanjenje novca koji države ulažu u svoje zdravstvene sustave.
A kada je riječ o tom ulaganju, Hrvatska godišnje po stanovniku u zdravstvo ulaže 1133 eura dok je europski prosjek gotovo dvostruko veći – 2198 eura.
S obzirom na te brojke, ne čudi da u hrvatskom javnom zdravstvenom sustavu imamo manje aparata za magnetsku rezonancu i CT nego je to u Europi baš kao što se obavlja i ispodprosječan broj tih pretraga. Nedostaje i liječnika te još je veći manjak medicinskih sestara, a sve ove brojke skupa rezultirale su i iznimno niskom ocjenom Hrvata kada su upitani za vlastito zdravlje.
Samoocjenjivanje svojeg zdravstvenog stanja indikator je kojim se mjeri subjektivna ocjena ispitanika o zadovoljstvu životom i njihovim objektivnim uvjetima svakodnevice poput jesu li zaposleni, kakvi su im stambeni uvjeti, mogućnosti vrtića itd.
Na ovo pitanje, u prosjeku je tek 11 posto građana Europe svoje stanje ocijenilo lošim ili vrlo lošim, dok je u Hrvatskoj takav odgovor dala gotovo polovina stanovništva.
zna se tko najviše puši: Grci i Turci,a iza njih ostali balkanski narodi..dosta je otići u brodsku luku u Anconi gdje se oni ukrcavaju, pa će vam sve biti jasno..na zapadu postoji kultura nepušenja, zahvaljujući i jakoj državnoj propagandi preko medija, posebno državnih tv-reklama..u USA ne možete dobiti posao ako ste pušači, jer pušači su manje produktivni zbog sporosti i neefikasnosti