Od svih država članica Europske unije, Hrvatska je najlošija po provođenju strukturnih reformi - ocijenili su danas, u neslužbenim razgovorima, ekonomski stručnjaci Europske komisije nakon što su, u sklopu zimskog paketa ciklusa ekonomskog usklađivanja EU-a poznatijeg i kao Europski semestar, objavljena opsežna izvješća o gospodarstvima i strukturnim reformama u skoro svakoj državi članici Europske unije.
Ovo je prvi put da se u kuloarima Komisije tako eksplicitno govori o Hrvatskoj, makar i neslužbeno, kao o najlošijoj državi u strukturnim reformama.
Taj neslužbeni komentar ima prilično snažno službeno uporište kad se pogleda izvješće o Hrvatskoj, napisano na 69 stranica, i kad ga se usporedi s jednako opsežnim izvješćima za druge države članice EU. Hrvatska i dalje ostaje u Komisijinoj proceduri prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, zajedno s Ciprom i Italijom, a ekonomski stručnjaci Komisije zaduženi za Hrvatsku kažu da bi bilo dobro pogledati što su napravile one zemlje koje su izašle iz prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, a to su od danas Francuska, Bugarska i Portugal.
- Nisu te zemlje ništa bolje od Hrvatske, ali su provele strukturne reforme koje su najavile, dok Hrvatska po tome najlošije stoji. Tu je zaostajanje - kaže sugovornik s kojim smo razgovarali u Bruxellesu i koji je želio ostati neimenovan.
Izvješće o Hrvatskoj sadrži, naravno, i pozitivne ocjene. Očekivano, jer Hrvatska prolazi kroz četvrtu godinu gospodarskog oporavka, a rast je “široko utemeljen i robustan”. Ali, kao da svaka pozitivna ocjena u izvješću ima neko svoje “ali”. Rast je dobar, ali presporo se oporavljaju investicije koje bi doprinosile većoj stopi gospodarskog rasta.
- Očekujemo i stalno govorimo o rastu investicija, ali one nikako da se dogode. Zbog toga i usporavanje rasta BDP-a u zadnjem kvartalu prošle godine - kaže jedan sugovornik koji iz Bruxellesa prati i analizira hrvatsko gospodarstvo.
Fiskalna politika ide u dobrom smjeru, ali strukturne reforme nisu napredovale, ocjenjuje se dalje u izvješću. Poduzimaju se neki koraci u racionalizaciji zdravstvenog sustava, ali dugovi bolnica se i dalje gomilaju. Paket mirovinskih reformi opet je odgođen, odustalo se od poreza na nekretnine…
A kad je riječ o ispunjavanju specifičnih ekonomskih preporuka koje je EU 2017. dala Hrvatskoj - tu je Vlada ostvarila nikakav ili ograničen napredak. Samo u jednom detalju iz prošlogodišnjih preporuka - u jačanju upravljanja javnim dugom - zabilježen je “određeni napredak”, što je srednja ocjena, trojka. Hrvatska je, prema ispunjavanju ekonomskih preporuka EU-a, đak koji ima uglavnom jedinice i dvojke, jednu trojku, i nijednu četvorku ili peticu.
- Jasno je da Hrvatska treba učiniti više. Treba pojačati implementaciju specifičnih preporuka i rješavati makroekonomske neravnoteže - kaže Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije, u ekskluzivnoj izjavi za Večernji list. A na pitanje kako Komisija može potaknuti Hrvatsku da učini više, pogotovo jer niz godina stagnira u slabom ispunjavanju preporuka: - Kao što im i samo ime kaže, to su preporuke, to nisu zapovjedi. Ne postoji mehanizam prisiljavanja, nema sankcija. Ali u interesu samih država članica je da uklone te neravnoteže i osiguraju trajniji gospodarski rast - dodaje Dombrovskis.
U Zagrebu, Komisijino izvješće komentirao je ministar financija.
- Prepoznati su pozitivni gospodarski pokazatelji, poglavito napori na području javnih financija i fiskalne konsolidacije. Ali upozorava se da je nužno ubrzanje strukturnih reformi, jer to je jedan od osnovnih okidača za podizanje potencijalne stope gospodarskog rasta u Hrvatskoj, koji je u ovom trenutku ipak niži od aktualne razine koju imamo - rekao je Zdravko Marić.
Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti:
Mirovinska reforma, porez na nekretnine i reforma zdravstvenog sustava i odmah ćemo biti super EU komisiji. 'Ajd to uvedi stoci sitnog zuba.