Hrvatskoj krenulo u trošenju starih fondova, rizik su novi

Hrvatskoj je dosad isplaćeno 71,6 posto ukupnog iznosa koji joj je u EU rezerviran u fondovima iz financijske perspektive 2007.-2013., a jedino Rumunjska ima manji postotak (67,7 posto) u čitavoj Uniji, proizlazi iz jučer objavljenih podataka Europske komisije.

Iako je Hrvatska i dalje pri dnu, to je dosad najveći postotak apsorpcije novca koji je u europskim fondovima rezerviran za Hrvatsku. Za usporedbu, još prošli tjedan u bazi podataka Europske komisije, dostupnoj na internetu na adresi cohesiondata.ec.europa.eu, isti postotak za Hrvatsku iznosio je tek nešto više od 50 posto. Najveću apsorpciju EU fondova ima Grčka, 96,8 posto, a prosjek svih 28 članica EU je 87,6 posto.

Europski proračun planira se i ostvaruje u sedmogodišnjim financijskim perspektivama, a u onoj za razdoblje 2007.-2013. Hrvatska je na raspolaganju imala oko 1,26 milijardi eura. Većina tog novca bila je iz pretpristupnih fondova, a oko 450 milijuna eura iz strukturnih i investicijskih fondova EU koji su Hrvatskoj stavljeni na raspolaganje u drugoj polovici 2013., kada je već postala punopravna članica.

U novoj financijskoj perspektivi 2014.-2020. Hrvatska ima na raspolaganju 10,74 milijardi eura iz europskog proračuna, a iako Komisijina baza podataka ne nudi podatke o tome koliki je postotak isplaćenog novca iz te omotnice, izvori i u Zagrebu i u Bruxellesu neslužbeno upozoravaju da Hrvatska presporo ugovara projekte koji bi trebali trošiti taj novac, u puno većem iznosu od onoga iz prijašnje financijske perspektive.

“S obzirom na nagli porast alokacije iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014.-2020., tehnički i administrativni kapaciteti trebali bi biti znatno povećani, kako u upravljačkom sustavu tako i u sustavu kontrole, i na razini korisnika”, poručila je jučer Europska komisija Hrvatskoj.

>> Šest hrvatskih projekata na listi strateških

>> Na popisu ključnih energetskih projekata od EU interesa pet hrvatskih