Od svih područja u koja Hrvatska planira usmjeriti investicije iz fondova EU prometni sektor najslabije je ocijenjen u dokumentu u kojem je Europska komisija sažela svoje primjedbe na prvu verziju nacrta Partnerskog sporazuma, najvažnijeg strateškog dokumenta koji svaka od 28 zemalja mora izraditi kako bi koristila europske fondove do 2020. godine.
Hrvatska ne kasni u izradi svog Partnerskog sporazuma, zasad je samo 7 od 28 zemalja predalo konačne i službene verzije tog dokumenta, a krajnji je rok 22. travnja. No prema sadržaju Komisijinih kritika i primjedbi na prvu verziju neslužbenog hrvatskog nacrta, koje je EK poslao Ministarstvu regionalnog razvoja 15. studenog 2013., vidljivo je da stručnjaci iz Bruxellesa smatraju da je Hrvatska najslabija u strateškom planiranju u prometnom sektoru: “Nema jasne strategije, glavni investicijski prioriteti i tematski ciljevi vrlo su široko definirani. Nema jasnog fokusiranja i određivanja prioriteta. Nije moguće analizirati koherentnost strategije zbog nedostatka fokusiranosti i općenitosti”, piše u primjedbama Europske komisije od 15. studenog 2013. u koje je Večernji list imao uvid.
Taj dokument s primjedbama Komisije nije javan, a primjedbe koje su u njemu navedene ne moraju nužno značiti da hrvatska ministarstva loše rade svoj posao. No primjedbe iz Bruxellesa daju uvid u ono što EK traži od Hrvatske u pisanju strateškog dokumenta kakav Hrvatska vjerojatno nikad dosad nije izrađivala. Partnerski sporazum mora vrlo precizno definirati ciljeve koje država želi do 2020. postići na raznim područjima od ribarstva do prometa, od tržišta rada do zaštite okoliša.
Foto: Marko Lukunić/PIXSELL
Popravni u prosincu
Kao primjer kakvi se detaljni podaci traže može poslužiti nešto iz planiranja gospodarskog rasta ribarstva. U prvoj verziji nacrta Partnerskog sporazuma Hrvatska kao argumente za rast navodi “povoljne zemljopisne i klimatske uvjete” te “povijesnu tradiciju”. Iako bi se svi složili s tvrdnjom da Hrvatska to nedvojbeno ima, Komisija smatra da su te tvrdnje preopćenite, odnosno mogu značiti sve i ništa. “Previše su generičke i nisu potkrijepljene dokazima”, navodi se u primjedbi Komisije, čime se potiče Hrvatsku da bolje obrazloži gdje točno vidi potencijale za rast u ribarstvu.
– Ne komentiramo dokumente koji neslužbeno iscure u javnost, no općenito mogu reći da je naša komunikacija s državama članicama pri izradi partnerskih sporazuma konstruktivna i iskrena. Ta komunikacija ne bi trebala biti tumačena dramatično ili kao neuspjeh – kaže Shirin Wheeler, glasnogovornica europskog povjerenika za regionalni razvoj Johannesa Hahna, čiji tim stručnjaka u konačnici odobrava partnerske sporazume svih 28 zemalja.
"U prosincu je upućen dorađeni nacrt dokumenta"
Opći, neslužbeni zaključak Europske komisije na prvu verziju, koju je ministarstvo Branka Grčića poslalo u listopadu 2013., glasio je ovako: “ne radi se o strateškim i ciljanim, već općenitim, fragmentiranim i ne sasvim konzistentnim elementima podataka”. No od studenog do danas Grčićevo ministarstvo u koordinaciji sa svim drugim ministarstvima popravljalo je hrvatski dokument prema primjedbama Komisije.
– Komentare koje spominjete dobili smo na radnu verziju Partnerskog dokumenta iz listopada prošle godine. U prosincu je upućen dorađeni nacrt dokumenta, a pripremljen je i najnoviji nacrt koji ćemo ovih dana poslati Komisiji – kaže Matija Derk, pomoćnik ministra Branka Grčića. – EK je u sklopu neformalnog dijaloga iznosio preporuke i mišljenja vezana uz potrebu da se planirane investicije fokusiraju na manji broj prioritetnih područja u svim sektorima, pa tako i u području prometne infrastrukture. To nije ništa neobično jer sličnu razinu dijaloga EK vodi sa svih 28 zemalja članica – dodaje pomoćnik ministra Derk.
Kompliciran zadatak
Partnerski sporazum služi kao temelj za povlačenje novca iz fondova EU do 2020., a kompliciran je za izradu jer taj dokument mora unaprijed odrediti u kojim područjima investicije mogu polučiti najveći učinak u smislu gospodarskog rasta i zapošljavanja. Primjerice, čak i kad je riječ o razminiranju, u koje Hrvatska također želi usmjeriti dio europskog novca, Komisija želi biti sigurna da ono neće biti samo sebi svrha, već da će se na razminiranom području odvijati neka gospodarska aktivnost.
>>Grčić: Novac nije izgubljen, nijedan euro neće biti neiskorišten!
"generički, preopćenit, nije indetifciran,bez dokaza, bez stategije, općenit , s frazama , prebrojno,,,, nejasno, preslabo......", - ima li išta što valja u tom važnom dokumentu ? zar ste mislili da ste doma ?