Komisija predlaže deset mjera za bolju osposobljenost Europljana

Europska komisija usvojila je danas novi, sveobuhvatni Program vještina za Europu, čiji je cilj da europski građani razviju širok spektar vještina u ranoj dobi kako bi se potaknula njihova zapošljivost te konkurentnost i gospodarski rast u Europi, priopćeno je iz Bruxellesa.

Programom se države članice i dionike poziva da poboljšaju kvalitetu vještina građana i usklade ih s potrebama na tržištu rada.

Sedamdeset milijuna Europljana ima problema s čitanjem i pisanjem, a još ih više ima problema s računanjem i digitalnim vještinama.

S druge strane, puno Europljana, posebice visokokvalificiranih mladih, radi na radnim mjestima koja nisu u skladu s njihovim talentom i težnjama.

Istodobno, 40 posto poslodavaca u Europi upozorava da ne može pronaći zaposlenike s pravim vještinama za rast i inovacije.

Osim toga, premalo ljudi ima poduzetnički duh i vještine koji su potrebni za otvaranje vlastitog poduzeća i stalnu prilagodbu promjenama na tržištu rada.

Povećanje razine osposobljenosti, promicanje transverzalnih vještina i pronalaženje načina za bolje predviđanje potreba tržišta rada, među ostalim i na temelju dijaloga s gospodarskim sektorom, stoga su od presudne važnosti za poboljšanje prilika za napredovanje u životu, kao i za podupiranje pravednog, uključivog i održivog rasta te razvoja povezanijeg društva, ističe Komisija.

Ne bi li pomogla da se riješe ti izazovi, Komisija će pokrenuti deset mjera pomoću kojih će vještine postati vidljivije te će se poboljšati njihovo priznavanje na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, od škola i sveučilišta do tržišta rada.

Programom se pridonosi prvom političkom prioritetu Europske komisije pod nazivom „Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja”.

„S obzirom na to da su u EU-u trenutačno bez posla milijuni ljudi, moramo poduzeti sve što je u našoj moći kako bismo im pomogli da steknu prave vještine za tržište rada koje se neprestano razvija. U današnjem akcijskom planu s deset točaka određuju se područja u kojima EU može dati svoj obol, od omogućavanja boljeg prekograničnog priznavanja kvalifikacija u EU-u do jamstva za vještine čime se pomaže niskokvalificiranim odraslim ljudima da usvoje osnovnu razinu čitanja, računanja i digitalnih vještina“, rekao je potpredsjednik Komisije nadležan za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis.

„U ovom svijetu koji se brzo mijenja moramo ulagati u najveće bogatstvo Europe: u naše ljude. Ljudima je potreban širok spektar vještina kako bi ostvarili svoj potencijal i kao aktivni građani i na radnome mjestu. Vještine su presudne za napredak, radna mjesta, rast i održivo blagostanje. Cilj je našeg novog Programa vještina osigurati da nikoga ne izostavimo te da se u Europi njeguje visoka razina vještina kojima se potiču konkurentnost i inovacije“, rekao je potpredsjednik Komisije nadležan za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen.

 „Moramo više uložiti u vještine u Europi. Najkonkurentnije su države EU-a, pa i svijeta, one u kojima se najviše ulaže u vještine, a 70 milijuna Europljana u opasnosti je da zaostanu za drugima. Veće ulaganje u vještine ključno je za jačanje konkurentnosti i poticanje rasta. Ponajprije, od presudne je važnosti pomoći ljudima da ostvare svoje snove i ciljeve u profesionalnom smislu te da ostvare svoj potencijal. Pozivam države članice, socijalne partnere i poduzeća da s nama surađuju te da zajedno polučimo uspjeh ovim novim Programom vještina za Europu“, rekla je povjerenica za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnost radne snage Marianne Thyssen.

„Za uspješnost Programa vještina presudan će biti dugoročni pristup. Osim ispravljanja trenutačne neusklađenosti postojećih i traženih vještina moramo spriječiti da u budućnosti bude novih nedostataka potrebnih vještina. Stoga mi je drago što se u Programu vještine shvaćaju široko te se nastoji promicati puni raspon transverzalnih vještina koje pomažu ljudima da uspiju u našim gospodarstvima koja se brzo mijenjaju te da postanu angažirani građani koji žive neovisno i imaju ispunjene živote“, rekao je povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics.

Konkretno, Komisija predlaže deset mjera koje će se poduzeti u iduće dvije godine, od kojih se neke pokreću odmah:

• Jamstvo za vještine kako bi se pomoglo niskokvalificiranim odraslim osobama da usvoje minimalnu razinu čitanja, računanja i digitalnih vještina te da napreduju prema stjecanju srednjoškolskih kvalifikacija;
• revizija Europskog kvalifikacijskog okvira radi boljeg razumijevanja kvalifikacija te kako bi se bolje iskoristile sve dostupne vještine na europskom tržištu rada;
• Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta koja će povezati države članice i dionike iz industrije te s područja obrazovanja i zapošljavanja u cilju povećanja talentiranog kadra iz digitalnog sektora te kako bi se osigurala primjerena digitalna pismenost pojedinaca i radne snage.
• Plan za sektorsku suradnju u pogledu vještina za bolje prikupljanje informacija o vještinama te uklanjanje problema s pomanjkanjem vještina u određenim gospodarskim sektorima.

Ostale mjere pokrenut će se kasnije ove godine i 2017.:

• Alat za profiliranje vještina državljana trećih zemalja kako bi se poduprlo rano utvrđivanje i profiliranje vještina i kvalifikacija tražitelja azila, izbjeglica i drugih migranata;
• revizija okvira Europass kako bi se ljudima ponudili bolji i jednostavniji alati za predstavljanje njihovih vještina te kako bi u stvarnom vremenu dobili korisne informacije o potrebama za vještinama i trendovima što im može pomoći pri donošenju odluka o karijeri i osposobljavanju;
• ostvarivanje cilja da strukovno obrazovanje i osposobljavanje bude prva opcija povećanjem mogućnosti za učenike uključene u strukovno obrazovanje i osposobljavanje da uče kroz praksu te poboljšanjem vidljivosti dobrih rezultata strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na tržištu rada;
• revizija Preporuke o ključnim kompetencijama kako bi se većem broju ljudi pomoglo da steknu osnovne vještine koje su potrebne za život i rad u 21. stoljeću s posebnim naglaskom na promicanju poduzetničkog i inovativnog načina razmišljanja i vještina;
• inicijativa o praćenju osoba s visokoškolskim obrazovanjem kako bi se dobile točnije informacije o tome kako te osobe napreduju na tržištu rada;
• prijedlog da se dodatno analiziraju i razmijene najbolje prakse o učinkovitom suzbijanju odljeva mozgova.

Financiranje Programa vještina za Europu

Komisija ističe da je svako ulaganje u razvoj vještina vrlo isplativo.

Procjene Cedefopa, Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja, pokazuju da bi povećanje prosječnih vještina odrasle populacije od samo jednog postotnog boda moglo podići stopu rasta BDP-a po stanovniku za 0,99 postotnih bodova. Na temelju najnovijih dostupnih predviđanja Cedefopa o vještinama, ako se ne poduzmu dodatne mjere, udio niskokvalificiranih osoba u radno sposobnom stanovništvu u EU-u bit će 18,6 posto 2020. te 16,6 posto 2025. godine.

Intervencijama europskih strukturnih i investicijskih fondova, odnosno Europskog socijalnog fonda (ESF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), uložit će se više od 30 milijardi eura za pružanje potpore razvoju vještina u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Programom ESF-a može se poduprijeti provedba na nacionalnoj razini, pri čemu će se do 79 milijardi eura dodijeliti za prioritete obrazovanja, osposobljavanja, cjeloživotnog učenja, socijalnog uključivanja i zapošljavanja.

Iz početne procjene operativnih programa ESF-a vidljivo je da se države članice samo u okviru prioritetnog obrazovanja i osposobljavanja namjeravaju usmjeriti na više od 8 milijuna niskokvalificiranih osoba.

Razvoj vještina u obrazovanju i osposobljavanju podupire se i u okviru programa Erasmus+ s gotovo 15 milijardi eura. Ostali fondovi kao što su Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI) i Obzor 2020. ispunjavaju također ciljeve ovog Programa. Države članice trebaju u potpunosti iskoristiti i potencijal koji nude EIB i ostali financijski akteri i proizvodi, uključujući Europski fond za strateška ulaganja.

Troškovi provedbe Jamstva za vještine razlikovat će se u pojedinim državama članicama, a to će ovisiti o udjelu niskokvalificiranih osoba u broju odraslog stanovništva, razmjeru manjka vještina u toj skupini, nacionalnom odabiru politika za provedbu te dosadašnjim načinima poučavanja i infrastrukturi.

Komisija koordinator aktivnosti

Države članice nadležne su za sadržaj poučavanja i organizaciju sustava obrazovanja i osposobljavanja, no potrebno je djelovanje na razini EU-a jer su suočene sa sličnim izazovima i mogućnostima kao što su neusklađenost vještina, manjak vještina i nedovoljna mobilnost radnika, digitalne potrebe, starenje radne snage, odljev mozgova ili migracijski tijekovi.  

Komisija će imati ulogu koordinatora u zajedničkim inicijativama, okvirima i smjernicama te pružati potporu razmjenom stručnosti i dobre prakse.

Informacije o vještinama građana po pojedinim zemljama dostupne su ovdje.