Vojska EU i na granicu Hrvatske

Nova, "europska granična vojska" imat će pravo intervenirati u članici EU ako se procijeni da ta država neadekvatno štiti vanjsku granicu, pa čak i ako ta država nije zatražila intervenciju, doznajemo iz diplomatskih izvora Europske komisije. Takav široki mandat i zadiranje u suverenitet države članice i kontrole granica dosad nije imala nijedna europska agencija. Najvažniji je to, ali i najkontroverzniji dio prijedloga o osnivanju nove agencije EU – Europske granične i obalne straže (EGOS), koji će danas biti predstavljen u Strasbourgu.

Jači mandat

Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker više je puta naglasio da se europske vanjske granice moraju bolje štititi, posebice ako se želi sačuvati Europa bez unutrašnjih granica. Europska komisija stoga i predlaže osnivanje nove agencije vodeći računa o novim izazovima i o političkoj realnosti s kojom se Europa suočila, a izravno se tiče migracija i unutrašnje sigurnosti.

Nova će agencija zamijeniti Frontex (agencija EU za upravljanje operativnom suradnjom na vanjskim granicama) koji se dosad, zbog ograničenog mandata, pokazao prilično neučinkovitim u zaštiti i pomoći u zaštiti granica. Te bi slabosti bile uklonjene formiranjem EGOS-a.

Središte nove agencije ostaje u Varšavi, a brojit će oko 1500 časnika. Agencija će moći kupovati vlastitu opremu, što Frontex nije smio, te je raspoređivati prema potrebi. Agenciji će na raspolaganje biti stavljeni tzv. hitni rezervni "pool" (skup) graničnih čuvara i tehničke opreme, doznajemo iz diplomatskih izvora.

Vanjske granice, kao što je primjerice granica Hrvatske s BiH te Srbijom i Crnom Gorom, bit će neprekidno pod nadzorom časnika za vezu ako se procijeni da na nekom graničnom prijelazu postoji povećan rizik. Časnike za vezu imenovat će pak država članica. No Europska komisija glavno je tijelo koje upravlja agencijom – ona neće sama donositi odluke, nego njezin direktor kojeg imenuje EK.

Ako Komisija procijeni da je nacionalna zaštita granice manjkava te da nacionalne vlasti ne poduzimaju dovoljno da poprave stanje, moći će poslati agenciju na teren. Procedura podrazumijeva da Komisija prvo utvrdi da situacija na nekom dijelu vanjske granice zahtijeva hitnu akciju te potom povjerava i autorizira agenciju da poduzme dodatne mjere. To će omogućiti timovima Europske granične i obalne straže da u najkraćem roku – spominju se tri dana – intervenira u kriznoj situaciji na vanjskoj granici.

Najveća je novost ta da bi se timovi bi se mogli na teren slati i bez izravnog poziva i zahtjeva države članice za pomoć.

Interventni timovi

Timovi bi se mogli slati na teren čak i ako država članica procijeni da joj pomoć nije potrebna. Odbije li država članica intervenciju, za to mora skupiti "obrnutu kvalificiranu većinu". Da bi stavila veto na intervenciju na svom teritoriju, država mora skupiti tri četvrtine glasova u Europskom vijeću. Usto, agencija će imati novu i puno jaču ulogu u procesu vraćanja migranata bez prava na azil u EU u treće zemlje. Europski ured za povratak u sklopu agencije moći će raspoređivati svoje interventne timove koji će raditi na učinkovitom vraćanju "ilegalaca". Plan predviđa i kreiranje zajedničkog europskog putnog dokumenta za povratak koji će osigurati da ilegalni imigranti koje EU vraća u treću zemlju tamo zaista i budu prihvaćeni. Agencija će imati i važnu ulogu u prekograničnoj borbi protiv kriminala i terorizma putem procjena koje će izrađivati te preko procesuiranja osobnih podataka osoba osumnjičenih za terorizam.

Članice Europske unije trebaju prihvatiti ovaj – za mnoge kontroverzan – plan da bi bio proveden u djelo.

>> EU želi članicama oduzeti suverenitet u čuvanju granica

>> Francuska želi da EU što prije donese protuterorističke mjere