Europska komisija upozorila je hrvatsku Vladu da će poduzeti “odgovarajuće mjere” koje predviđa članak 38. Ugovora o pristupanju Hrvatske EU u slučajevima kad Hrvatska ne ispunjava obaveze preuzete u pristupnim pregovorima.
Visoki izvor iz EU potvrdio nam je da se mogućnost aktiviranja članka 38. izrijekom spominje u pismu koje je potpredsjednica Europske komisije Viviane Reding u četvrtak poslala ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću. U pismu Reding izražava zabrinutost zbog zakona koji želi ograničiti primjenu europskog uhidbenog naloga na kaznena djela počinjena samo nakon 2002. Iako je to protivljenje Komisija već izrazila, u ovom pismu Bruxelles prvi put upozorava da bi Zagreb mogao snositi neku vrst sankcija iako se još ne zna kako bi točno izgledale.
Spomenut će ga i Nijemci
– Članak 38 Pristupnog ugovora zaista je nešto što možemo primijeniti u ovom slučaju. Ako dođe do toga, točnu definiciju odgovarajućih mjera odredit će naši pravnici, no u pismu je potpredsjednica Reding spomenula članak 38 – rekao nam je izvor u Bruxellesu upoznat sa sadržajem pisma. Očekuje se da će i predstavnici Njemačke ovih dana u Zagrebu spomenuti članak 38 u razgovorima s hrvatskim dužnosnicima. Taj članak govori o gospodarstvu i funkcioniranju unutarnjeg tržišta i ne spominje izrijekom pravosuđe, ali iz njega jasno proizlazi da “Komisija može poduzeti odgovarajuće mjere ako rh ne ispuni obveze preuzete u okviru pregovora o pristupanju”. Komisija te mjere može poduzeti bilo kada u sljedeće tri godine. Izvor iz EU objašnjava da su u prošlosti postojala dva primjera slična ovome s kojim Hrvatska sada ima problema. Češka i Slovenija 2004. ušle su u EU s nacionalnim zakonodavstvom koje je, baš kao i sada Hrvatska, pokušalo propisati da se obveza ispunjavanja europskog uhidbenog naloga ne odnosi na kaznena djela počinjena prije kolovoza 2002.. Ali i Češka i Slovenija su, prema riječima diplomata EU, ubrzo nakon ulaska u Uniju promijenile takvo zakonsko rješenje. Učinile su to nakon što im je iz Bruxellesa jasno objašnjeno da se takvo ograničenje na primjenu europskog uhidbenog naloga (na kaznena djela počinjena samo nakon 2002.) moglo tražiti samo i jedino onda kad se okvirna odluka o nalogu donosila u Vijeću EU, a to je bilo 2002. Pet zemalja tada je tražilo i dobilo to ograničenje, ali rok za traženje takvog ograničenja istekao je u kolovozu 2002. i nitko više ne može tražiti slično ograničenje, već mora primjenjivati europski uhidbeni nalog i na kaznena djela počinjena prije i na ona počinjena poslije 2002.
– Češka i Slovenija nisu bile toliko problematične jer nisu izglasale zakone s takvim nedopuštenim ograničenjem u tjednu uoči ulaska u EU, kao što je to sad učinila RH. Zaista, čini se da tempiranje tog zakona u Hrvatskoj predstavlja političku poruku – kaže izvor iz EU.
Milanovićevo polemiziranje
Odlazeći u petak iz Bruxellesa, premijer Milanović upustio se u javnu polemiku s Komisijom i, čini se, polemizirao s upozorenjem iz pisma V. Reding.
– To je elementarna neravnopravnost. To tako možda piše u ugovorima, ali to ne znači da nije tema za razgovor. Jer što se događa: netko tko je 2002. bio član EU ima jedno pravo, a vi ga nemate jer ste pristupili kasnije. To nema veze s logikom zajednice, nikakve! – rekao je Milanović te zaključio: – Mi smo od ponedjeljka članica EU i nesporazuma s Komisijom bit će dosta, kao i sa svakom članicom. Ali Komisija je naš servis. I ne možemo sve stvari tumačiti na isti način. Mi smatramo da smo u pravu u ovom slučaju, EK smatra da nismo. Nije isključeno da se mi na kraju povučemo, a nije ni da se Komisija povuče.
U Ministarstvu pravosuđa jučer nisu željeli komentirati pismo EK.
>>Nobilo otkriva detalje slučajeva Đureković, Sindičić, Perković