Sigurnost EU

Europska komisija traži od BiH hitno donošenje izmjena zakona o kaznenom postupku

Foto: DPA/PIXSELL
Europska komisija traži od BiH hitno donošenje izmjena zakona o kaznenom postupku
02.07.2018.
u 14:41
Izmjene zakona o kaznenom postupku među ključnim su otvorenim pitanjima kojih rješavanje treba ubrzati ako BiH želi napredovati na putu prema članstvu u Uniji, istaknula je europska dužnosnica novinarima
Pogledaj originalni članak

Dužnosnica Europske komisije zadužena za zapadni Balkan Genoveva Ruiz Calavera upozorila je u ponedjeljak vlasti u Bosni i Hercegovini da moraju što prije riješiti problem izmjena zakona o kaznenom postupku jer o ome ovisi ne samo sigurnost BiH već i sigurnost država članica Unije.

Ravnateljica za zapadni Balkan pri Općem ravnateljstvu za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Europske komisije, u Sarajevu je boravila kako bi posredovala u još jednom krugu pregovora o reformama pravosudnog sustava BiH u koje su uključeni predstavnici različitih razina vlasti u BiH.

Izmjene zakona o kaznenom postupku među ključnim su otvorenim pitanjima kojih rješavanje treba ubrzati ako BiH želi napredovati na putu prema članstvu u Uniji, istaknula je europska dužnosnica novinarima.

Europska komisija očekuje da taj problem bude riješen do summita država zapadnog Balkana u Londonu 9. i 10. srpnja, rekla je.

"Bilo bi obeshrabrujuće ako do londonske konferencije ne bi bile usvojene izmjene zakona o kaznenom postupku", kazala je Ruiz Calavera.

Očekivane izmjene zakona blokirane su u Domu naroda parlamenta BiH gdje su u postupku dva suprotstavljena prijedloga, a predstavnici međunarodne zajednice u BiH ranije su upozorili da onaj koji su predložili zastupnici HDZ BiH nije sukladan europskim standardima.

HDZ-ov ministar pravosuđa Josip Grubeša odbacio je osobnu odgovornost za blokade proistekle iz različitih tumačenja koliko bi ubuduće mogle trajati mjere posebnog nadzora u složenim istragama protiv organiziranog kriminala i korupcije kao i tko bi i pod kojim uvjetima mogao računati na imunitet i status zaštićenog svjedoka.

"To je sada na Domu naroda i odgovornost je na zastupnicima", kazao je Grubeša.

Ruiz Calavera je upozorila da se u ovom slučaju ne radi samo o tome hoće li biti vladavine zakona u BiH i učinkovite borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije nego i o činjenici da je to izravno povezano sa sigurnošću država-članica Unije.

To su konkretni koraci koji trebaju pokazati da je BiH doista opredijeljena za članstvo u EU što je pravac u kojemu napreduju sve druge države zapadnog Balkana, rekla je.

Nakon ocjene da Albanija i Makedonija iduće godine mogu očekivati početak pregovora o članstvu,  u Europskoj komisiji sada žele da BiH bude prva iduća država koja će krenuti tim putem, objasnila je.

Ruiz Calavera i ministar Grubeša u ponedjeljak su najavili i da treba očekivati usvajanje nove revidirane strategije za procesuiranje ratnih zločina u BiH koja predviđa da taj proces bude okončan do 2023. godine.

"Ta tema itekako opterećuje bosanskohercegovačko društvo", kazao je Grubeša. Dodao je da je cilj najsloženije predmete ostaviti državnom pravosuđu, a ostale delegirati nižim pravosudnim razinama.

Nova strategija predviđa i da neke predmete BiH prepusti na procesuiranje susjednim državama ako one za to iskažu zanimanje.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

AA
aabbcc
15:19 02.07.2018.

Bosanci su napredni i ne žele vise naopako napredovati .

NE
nevjerujženikojalaže
18:02 02.07.2018.

ali kako sada to, europska unija želi revidirati povijest !?