Otprilike oko 18 sati bio je vrhunac dvostanog proleta europskog robotskog svemirskog istraživačkog broda Rosetta blizu asteroida 21 Lutetia. ESA-ina se letjelica 134 kilometra dugom asteroidu krumpirastoga oblika približila na 3160 kilometara brzinom od 15 kilometara u sekundi.
Snimke koje smo dobili zasad su iz kamere OSIRIS, koja služi prvenstveno za navigaciju svemirskim brodom. Signal s Rosette, zbog udaljenosti od 454 milijuna kilometara putuje 25 minuta, ali je na kraju poruke bio i signal koji potvrđuje da su uspjele snimke mnogim drugim kamerama i senzorima s mnogo boljim razlučivanjem, pa te podatke znanstvenici noćas i sutra nestrpljivo iščekuju. Randevu s Lutetiom bio je za europsku astronomiju toliko važan, da je istodobno s Rosettom prema asteroidu okrenut i svemirski telesko Herschel, kako bi se mogli usporediti istodobno prikupljeni podaci.
Asteroid je 1852. godine s balkona u Parizu otkrio slikar Hermann Goldschmidt teleskopom kojega ju kupio za zaradu od dva prodana portreta Galilea Galielija. Nazvao ga je po prijerimskom naselju na području današnjega Pariza. Asteroid je usputna, ali ne i nevažna postaja na odisejskom putovanju Rosette, započetom lansiranjem 2. ožujka 2004. godine iz Francuske Gvajane.
Godine 2014. ona bi se trebala približiti kometu 67P/Churyumov-Gerasimenko na koju bi se trebala spustiti sonda Philae te sa svojih deset instrumenata analizirati uzorke kometa i rezultate analize poslati znanstvenicima na Zemlju.
Asteroid Lutetia jedna je od zagonetki na tom putu otkrivanja podrijetla Sunčeva sustava. Putanja mu je u pojasu asteroida, slomljenom "kršu" između staza Marsa i Jupitera. Pokazalo se da se asteroide ne smije podcjenjivati, jer nisu svi isti. Štoviše, međusobno se razlikuju i po veličini i po sastavu, a njihova veličina obično i ovisi o tome kojega su sastava. Većina mjerenja nagovještava da je Lutetia asteroid tipa C, s prevladavajućom većinom jednostavnih ugljikovih spojeva. Druga mjerenja nagovještavaju da bi Lutetia mogla pripadati asteroidima tipa M, u čijemu sastavu dominiraju kovine. Međutim, većina asteroida tipa M mnogo je manja od Lutetie. Otkrića iz blizine mogla bi razjasniti tu zagonetku, ali i mnoge druge koje se tiču nastanka Sunčeva sustava. Asteroidi su važni jer, za razliku od planeta, oni najvjerojatnije nisu puno evoluirali od nastanka Sunčeva sustava prije 4,4 milijarde godina, za razliku od Zemlje, Venere i Marsa koji su umeđuvremenu doživjeli mnoge promjene.
Rosetti je upravo to cilj: u dugome putovanju u kojemu je triput proletjela uz Zemlju, jednom uz Mars, 2008. godine uz asteroid 2867 Šteins, da bi došla do kometa i potom 2015. godine komet ispratiti prema Suncu - povezati konce nastanka Sunčeva sustava. Ime je dobila po helenističkoj steli iz Rosette, trojezičnoj ploči koja je omogućila da se napokon dešifriraju egipatski hijeroglifi. I sonda Philae duguje ime razbijanju egipatske zagonetke: to je ime otoku u Nilu gdje pronađen obelisk, ključ za razumijevanje hijeroglifa.