Upravno vijeće Europske središnje banke odlučilo se na još jedno spuštanje kamatnih stopa za dodatnih 25 baznih bodova. Kamatna stopa na novčani depozit smanjit će se na 3,5% i toliko će središnje banke ubuduće plaćati poslovnim bankama na prekonoćno čuvanje viška kapitala. Bankarski je sektor procvjetao u jeku velike inflacijske krize i rasta kamata jer su im središnje banke isplaćivale visoke kamate na viškove novca koji nisu odobravali klijentima.
Hrvatske su banke u prvoj polovici ove godine, zahvaljujući visokim ležarinama, ostvarile 806 milijuna eura dobiti, stotinjak milijuna eura više nego izvrsne prošle godine. Ta se dobit uglavnom pretočila u dividendu te su vlasnici banaka lani povukli milijardu eura dividende, a ove bi godine taj iznos dividende isplaćene vlasnicima banaka mogao biti i veći.
Spuštanjem eurskih kamatnih stopa ECB-a bankarska će se dobit samo neznatno smanjiti, a pitanje je kada će doći do prelijevanja smanjenih kamatnih stopa na klijente banaka. Već sad je poznato da padaju kamate na štednju te se one u vodećim bankama kreću oko 1,5 posto na šestomjesečna oročenja, a oko jedan posto na jednogodišnja. ECB navodi da će se kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja smanjiti na 3,65%, a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 3,90%. Promjene će stupiti na snagu 18. rujna 2024.
VEZANI ČLANCI:
– Ovo smanjenje potvrđuje da će ciljana inflacija od 2 posto biti uskoro ostvarena – prokomentirala je šefica ECB-a Christine Lagrade te je pozvala nacionalne vlade na štednju i fiskalnu disciplinu. ECB tvrdi da trenutačno najveći pritisak na rast cijena dolazi od povećanja plaća, a prema kraju godine inflaciju će pogurati i cijene energenata, odnosno njihov bazni učinak.
Stručnjaci Europske središnje banke procjenjuju da će gospodarska aktivnost europodručja rasti po stopi od 0,8% u ovoj, 1,3% u idućoj te 1,5% u 2026. godini. Riječ je o blagoj reviziji naniže u odnosu na lipanjske projekcije, koja uglavnom proizlazi iz slabijeg doprinosa domaće potražnje u sljedećih nekoliko tromjesečja. Hrvatska će ekonomija ove godine rasti po stopi od najmanje tri posto, no uz jaču inflaciju od prosječne u europodručju. Domaću inflaciju guraju prema gore cijene usluga te hrane. Sljedećih pola godine doći će i do poskupljenja energenata jer ih Vlada više ne smije držati zamrznutima.
Novinare je zanimalo koliko dugo će kamatne stope ostati restriktivne. – Koliko god je potrebno – odgovorila je Lagarde. Ne možete reći gdje je neutralna kamatna stopa – kaže ona. Na ovoj razini gospodarstvo se niti usporava niti jača. Ovoga mjeseca prvo smanjenje kamatnih stopa očekuje se i u Sjedinjenim Američkim Državama.
>>> FOTO Ovo su površinom najveće Hrvatske županije: Znate li u kojoj od njih živi najmanje ljudi?
Hrvatskih banaka? Kojih? Jedino je HPB hrvatska banka. Ostale su u rukama tuđinaca.🙄