Europska unija ima 3,2 milijuna nezaposlenih mladih ljudi

Priželjkivali smo mobilnost radne snage prije nego što smo ušli u Europsku uniju, ali nismo očekivali da će biti prisutna samo u jednom smjeru, kazala je Iva Tomić, znanstvena suradnica Ekonomskog instituta na konferenciji o tržištu rada i mladima koju u Zagrebu organiziraju Hrvatsko kulturno društvo Napredak i Europski centar za radnička pitanja.

Problem odlaska

Na konferenciji sudjeluju predstavnici civilnog društva iz niza europskih država. Europska unija ima oko 3,2 milijuna nezaposlenih mladih ljudi, najmanje u Njemačkoj i Nizozemskoj, gdje je stopa nezaposlenosti između 5 i 6 posto, a najviše u Grčkoj (38 posto) i Španjolskoj (35 posto). Hrvatska se po nezaposlenosti mladih odmaknula sa začelja, ali uglavnom zbog toga što je dugotrajna i duboka kriza potaknula mnoge mlade ljude da napuste zemlju. Ekonomija se u međuvremenu oporavila i suočava se s problemom nestašice radne snage.

– Šest godina od ulaska u Europsku uniju broj nezaposlenih mladih smanjio se za 72 posto, na oko 32.000, no to je smanjenje dobrim dijelom posljedica iseljavanja i demografskih procesa, a ne samo državnih mjera aktivne politike zapošljavanja – istaknula je Tomić.

Hrvatska ima oko 15 posto mladih u dobnoj skupini do 29 godina koji niti se školuju, niti rade, niti se nalaze u evidenciji nezaposlenih.

– To je NEET generacija koja sjedi kući i prolazi joj vrijeme – kaže Tomić.

Lošiji po udjelu obeshrabrenih mladih ljudi su Talijani (23%), Grci, Bugari i Rumunji.

Nezaposlenost mladih donosi niz negativnih utjecaja i na mlade ljude i na društvo u cjelini. Pojedincu nezaposlenost stvara duboke ožiljke, mladi često ostaju zarobljeni na donjem dijelu tržišta rada, manje se obučavaju, loše su plaćeni i imaju slabe izglede za dugoročno zaposlenje. Svaka druga zaposlena mlada osoba u Hrvatskoj radi na određeno, odnosno ima zaključen ugovor na samo tri mjeseca, po čemu smo rekorderi u Europskoj uniji. Na razini Europske unije ugovore na određeno ima 30 posto mladih ljudi.

Kad su u pitanju mladi ljudi, Hrvatska u europskim usporedbama prednjači samo po dobi od 32 godine u kojoj mladi napuštaju roditeljsku kuću, za razliku od Skandinavaca koji se osamostaljuju s 18. Hrvatska ima i nizak udio mladih koji prekidaju srednju školu, samo 3,3 posto, no zato smo sedmi najlošiji po završetku fakulteta. Europa želi da do 2020. 40 posto mladih u dobi od 30 do 34 godine ima završen fakultet, a Hrvatska je znatno ispod te granice s udjelom od 34 posto.

Predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak prof. dr. Franjo Topić posebice je istaknuo problem odlaska mladih ljudi iz BiH nazivajući ga novim fenomenom današnjice.

– Sasvim je razumljivo je da zemlju napuštaju ljudi koji nemaju posla, jer znamo da je dom ondje gdje je čovjeku dobro. Međutim, iz BiH pa i Hrvatske odlaze mladi ljudi koji su ovdje stekli diplome i pronašli posao. Odlaze bračni parovi iako su oboje zaposleni. Ta činjenica danas karakterizira i Hrvatsku i BiH – istaknuo je Topić.

Jednakost i solidarnost

Tijekom otvorenja konferencije “Tržište rada i mladi kao promicatelji društvene kohezije” Luc van den Brande, predsjednik Europskog centra za radnička prava (EZA), istaknuo je da smatra da je posvećenost ljudima središte rada.

– Važno je biti različit, ali u toj različitosti razumjeti jednakost među ljudima – istaknuo je Van den Brande.

– Tržište rada promotor je društvene kohezije. Svijet tržišta rada se mijenja i mi živimo u vremenu tranzicije koja nas mora dovesti do transformacije. Mi na to moramo biti spremni kako bismo odgovorili na izazove današnjice.

Težnja nam je pošten rad, ali i bolji uvjeti rada za mlade, jer mladi su promotori društvene kohezije. Također, vrlo je važna međugeneracijska solidarnost i bez te solidarnosti teško je napraviti posebne rezultate – istaknuo je Luc van den Brande.

Europski centar za radnička pitanja mreža je od 73 organizacije iz 30 europskih zemalja, koji se oslanjaju na kršćanske društvene vrijednosti, a koje se bave radničkim pitanjima, obrazovanjem i socijalnim dijalogom. Član ove organizacije od 2010. godine je i Hrvatsko kulturno društvo Napredak, koje je u Zagreb dovelo predstavnike radničkih organizacija iz Albanije, Austrije, Belgije, Bugarske, Francuske, Italije, Litve, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Portugala i Slovačke.