Među konzervativnim europskim analitičarima već dugo kola jedna teza: zbog pomaka stranaka desnog centra sve više ulijevo, populisti i krajnje desne stranke u Europskoj uniji uskoro će postati zapravo “normalna” desnica. Prema tim teorijama, one stranke koje su donedavno smatrane desnim centrom, a često su članice Europske pučke stranke (EPP), postaju novi europski centar, a desno od sebe imat će snažne populističke blokove koji će im oponirati. Neki misle da je izborna pobjeda populističke Slobodarske stranke Austrije (FPÖ) u nedjelju dobar primjer za to. Ta je stranka završila prva na parlamentarnim izborima, osvojivši 29% glasova, dok je druga bila konzervativna Narodna stranka (ÖVP) koja je osvojila 26%.
Nacionalni plimni val
Mnogi su na europskoj desnici posljednjih godina smatrali da su ključne stranke desnog centra na Starom kontinentu postale previše nalik na liberalni centar po nekim pitanjima. Simbol toga bila je bivša njemačka kancelarka Angela Merkel kojoj su neki komentatori i političari u vlastitoj stranci zamjerali što je po pitanjima migracija, kulturnih vrijednosti, LGBT prava i ekonomije navodno skrenula prema centru, pa i ljevici. To su nazivali “socijaldemokratizacijom” njezine stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU). Po njima se izgubila razlika između CDU-a i SPD-a, glavne socijaldemokratske stranke. Uspjeh krajnje desnih stranaka u Europi dobrim je dijelom njihov odgovor ne samo na ljevicu, već i na stranke desnog centra.
U posljednje vrijeme primjećuje se brzi rast krajnje desnih stranaka ili populističkih stranaka u Europi – od Alternative za Njemačku (AfD) na regionalnim izborima na istoku zemlje, do Nacionalnog okupljanja koje je skoro osvojilo vlast u Francuskoj ili pak sada po novom i u Austriji. U sedam zemalja Europske unije krajnja je desnica na vlasti ili je pak podržava – u Slovačkoj, Nizozemskoj, Hrvatskoj, Finskoj, Mađarskoj, Italiji i Švedskoj. Glavni čelnici europskih populista, osokoljeni posljednjim rezultatima, sve više slave. Čini se da se Europa sve više kreće putem Viktora Orbána.
VEZANI ČLANCI:
”Nakon održavanja talijanskih, nizozemskih i francuskih izbora, ovaj plimni val koji podupire obranu nacionalnih interesa, očuvanje identiteta i uskrsnuće suvereniteta, potvrđuje narodni trijumf posvuda”, napisala je na Twitteru liderica francuske desnice Marine Le Pen. Nizozemski nacionalist Geert Wilders pak je poručio “Mi pobjeđujemo!” te je ustvrdio da deseci milijuna Europljana čeznu za krajem “ilegalne imigracije i azila”. I mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó slavi nakon izbora u Austriji: “Nema rata, nema migracija i nema rodne propagande!”
”Pobjeda FPÖ-a nije samo pobjeda Austrije – ona seže puno dalje od granica te alpske republike i dobar je znak napretka za cijelu Europu”, poručio je Björn Höcke iz AfD-a.
Politolog Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta smatra da je bio primjetan ideološki pomak narodnjačkih, demokršćanskih stranaka prema centru. – One su postale dio kartela glavnostrujaških stranaka. Napustili su politiku snažne nacionalne države, države kao domovine koja vodi aktivnu socijalnu i ekonomsku politiku. Sada pak nacionalno-komunitarne opcije preuzimaju politike narodnjačkih stranaka otprije 30-35 godina – smatra Žižić.
Neki u Europi govore da je glas za populiste primarno znak prosvjeda birača protiv politika stranaka centra, od slanja oružja Ukrajini, kraha odnosa s Rusijom, navodne dominacije lijevih tema u kulturi... – To donekle jest tako, ali Austrijanci mi se čine kao narod koji politički promišlja, nije masa s kojom se lako manipulira. To je politički narod i zna što bira. Ne bih zanemario taj faktor prosvjednog glasa, ali isto tako ne bih rekao da se radi isključivo o revoltu protiv glavnostrujaške liberalne politike – smatra Žižić.
VEZANI ČLANCI:
S druge strane, bivši hrvatski ministar i diplomat, a danas politički komentator, Božo Kovačević smatra da nisu samo ideološki zaokreti na desnici doveli do rasta populizma, već i to što su socijaldemokrati napustili teme kojima su se nekada bavili. – To je posljedica činjenice da su velike tradicionalne političke stranke utemeljene u velikim ideologijama izgubile svoj ideološki profil. Mislim da se ključna stvar dogodila 1990-ih kada su svi politički akteri pristali na neoliberalnu globalizaciju kao neupitan okvir za uređivanje odnosa politike i društva. Bilo je to vrijeme procvata nematerijalističkih ideologija i dovelo je do gubitka identiteta socijaldemokratskih stranaka koje su slijedile model Tonyja Blaira, odnosno brisanje posebnosti stranaka koje su ranije nosile borbu za radnička prava. Sada pak desni populisti ističu i klasno pitanje, razliku u prihodima, i koriste neraspoloženje sve većeg dijela stanovništva koje je nezadovoljno standardom – govori Kovačević koji isto tako smatra da populisti iskorištavaju strah od migracija.
Neoliberalizam i migranti
– Ta politika posljedica je spremnosti političkih lidera na velike manipulacije i neistine. Europa je u demografskoj stagnaciji i ne može bez trenutačne strane radne snage. Svjesni toga, politički lideri inzistiraju da migranti samo koriste socijalnu pomoć što, govore, dovodi do smanjenja fondova za isplatu mirovine. No, pritom im ne kažu da u zemljama koje imaju sustav međugeneracijske solidarnosti mirovina ovisi o tomu jesu li sva radna mjesta popunjena, i da zapravo strana radna snaga uplaćuje u te fondove. Na iskustvu Francuske, Belgije, Nizozemske, Velike Britanije možemo zaključiti da dolazak velikog broja stanovnika koji pripadaju drugoj kulturi može dovesti do društvenih i političkih problema. No, to se koristi za raspirivanje neodgovornog straha prema svim vrstama migracija. Dosadašnje politike neoliberalno-demokratske politike nisu riješile pitanje integracije migranata u europske kulture, a te politike dovele su do toga da se sve veći broj građana tih društva u sve većoj mjeri osjeća isključen. Osjećaj da političke elite zanemaruju svoje građane u korist krupnog kapitala i velikih kompanija pomaže populistima. Te bi teme zapravo morale prije svega biti socijaldemokratske, ali se oni njima ne bave – zaključuje Božo Kovačević.
GALERIJA Prizori kao iz Hitchcockovog filma: Ptice okupirale grad, stanovnicima zagorčavaju život