Doista se nadamo da će Hrvatska i Slovenija naći prikladno, bilateralno rješenje oko problema granice. Odgovorio je tako ministar vanjskih poslova Litve Linas Linkevičius u petak u Zagrebu na pitanje o litavskom stavu o slovensko-hrvatskom sporu zbog granice i arbitraži iz koje je Hrvatska odlukom Sabora izašla nakon što je Večernji objavio dokaze o nedopuštenoj komunikaciji slovenske zastupnice na sudu i sudaca te pokušaju utjecaja na odluku.
Izjava odražava novi stav nekih država EU, ali i Europske komisije i Europskog parlamenta nastao pod utjecajem hrvatske diplomacije – da je spor bilateralno pitanje, u koje se neće miješati, već treba prepustiti državama da se same dogovore. Takav stav daje zaključiti da se iz Bruxellesa teško može računati na jak pritisak na Hrvatsku da prihvati odluku arbitražnog vijeća, na što Slovenija računa odbacujući više od godinu i pol hrvatske pozive da spor riješe dogovorom.
Po otkrivanju skandala u srpnju 2015. reakcija EK bila je pragmatična: inzistiralo se da se arbitraža mora nastaviti. Samo je SAD poručio kako je bilo kakav dogovor prihvatljiv. Tiha diplomacija Hrvatske zaslužna je i za obrat u ožujku. Šef EK Juncker prije posjeta Sloveniji ponovio je da podržava arbitražu, no nekoliko dana kasnije predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani izjavljuje da su arbitraža i granica unutarnje pitanje Slovenije i Hrvatske, a potom Komisija objavljuje “novi” stav u kojem kaže da “općenito podupire arbitražne procese, ali su spremni podržati bilo koje održivo, bilateralno rješenje”. Nove izjave poklapaju se s boravkom ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera u Bruxellesu. Krajem ožujka, usred Ljubljane poljski premijer Andrzej Duda, pred kolegom Borutom Pahorom, iznosi stav da su arbitraža i granica bilateralna pitanja i da se Poljska neće miješati.
Nervozu slovenske strane izaziva i to što su iznevjerena očekivanja da će Plenkovićeva Vlada promijeniti stav o arbitraži, što je artikulirao tamošnji ministar vanjskih poslova Karl Erjavec kazavši kako sad “očekuje da EK izvrši pritisak na Hrvatsku”, ali i najavom blokade turista na granicama, što i ne izgleda samo kao prijetnja. Slovenija odluku suda dočekuje s akcijskim planom. Hrvatska se također sprema – neslužbeno se doznaje da su ministri dobili upute da se u svojim sektorima pripreme za donošenje odluke, ali ne očekuju se problemi. Hrvatska ne vjeruje da će nastati vakuum jer postoji Sporazum o malograničnom prometu i suradnji koji uspješno regulira režim na granici.
> > Odlukom suda vjerojatno ni Slovenija ni Hrvatska neće biti zadovoljne
Najveci problem hrvatske drzave i hrvatskih politicara je da nevole hrvatsku drzavu pa se stece utisak kod stranih politicara lako cemo sa koksarima.Nijedan hr politicar nema kicmu a kamoli da ga generacije pamte i postuju.Mi uvjek ocekujemo pomoc od nekog drugog i da nam nesto padne sa neba a tako se nevodi drzava i sto je vrhunac ogranicenosti da i uz najbolje dokaze popusimo