Pritisak ilegalnih useljenika, državljana zemalja izvan Europske unije, na teritorij EU ne prestaje rasti. Naime, lani ih je u članicama Unije ilegalno boravilo čak 681.200 ili više od petine nego što je to bio slučaj 2020. godine. Za 139.000 nedržavljana EU lani je odbijen ulazak na vanjskim granicama EU, a najviše odbijanja ulaska državljana zemalja izvan EU prijavile su Mađarska (34.700), Poljska (26.200), Hrvatska (14.200) te Rumunjska (11.000) prema podacima Eurostata. I ne, nisu najviše odbijenica za ulazak u EU, kako to neki javno insinuiraju, dobili neeuropljani, nego Ukrajinci (50.200), Albanci (18.600) i Moldavci (9100). Naravno, Ukrajinci su odbijenice za ulazak na teritorij EU dobili prije nego što je počela ruska invazija na Ukrajinu, a nakon toga su ih kao izbjeglice prihvaćale gotovo sve zemlje.
Odbijanje, iako EU treba radnike
– Iznenađuje me da je odbijeno čak 139 tisuća ulazaka nedržavljana EU na teritorij EU s obzirom na to da zemlje Unije imaju potrebu za radnom snagom. No mi ne znamo zbog kojih su razloga ti ljudi, ilegalni migranti, odbijeni, a činjenica je da se oni zadržavaju u nekim drugima zemljama, a ne u zemljama na vanjskim granicama i onda postoji problem njihova zbrinjavanja ili povratka u zemlju u koju su prvu ušle. Ne mogu vjerovati da je među 50 tisuća Ukrajinaca kojima je lani odbijen ulazak u EU njih toliki broj, primjerice, nije imao dokumente – govori Šterc dodajući da ne zna zašto se na njih nije mogao primijeniti klasični migracijski model, osobito u slabije naseljenom prostoru EU.
Hrvatskoj često "pushbackove" spočitavaju nevladine udruge i neki drugi akteri, i to prema neeuropljanima, iako prema podacima Eurostata ispada da se lani najviše odbijalo ilegalne migrante iz Europe iz država koje nisu članice Unije, a očito je i da odbijanje nezakonitih ulazaka zagovara sam EU.
– Odbijanje ilegalnih migranata potiče EU i zato što u ilegalnim migracijama najviše sudjeluju krijumčari, čija je godišnja zarada poprilično velika i pretvorila se u pravi biznis. Sudjelovanje Hrvatske u odbijanju ilegalnih migranata u odnosu na neke druge veće zemlje je beznačajno. Optužbe prema Hrvatskoj iz nekih krugova statistika u pravilu demantira. EU je taj koji treba staviti migracijsku politiku u središte svog političkog djelovanja, da se točno zna tko se useljava, kao i razlozi zbog kojih su odbijeni ulasci na teritorij EU nedržavljanima Unije, te boravak u EU ilegalnim useljenicima, o čemu mi sad možemo samo nagađati – komentira naš poznati demograf Stjepan Šterc.
Kad je riječ o gotovo 700 tisuća nedržavljana EU za koje je lani utvrđeno da ilegalno borave u zemljama Unije, njih oko polovice ili preciznije 342.100 dobilo je nalog da napuste teritorij država EU. Inače, godinu prije nalog za napuštanje zemalja EU dobilo je 396 tisuća ljudi. O najviše ilegalnih državljana izvan EU na svom teritoriju izvijestile su lani Francuska, koja ih je imala čak 215.200, zatim Mađarska 134.100 te Njemačka 120.300. Inače, EU je lani imao 22% više ilegalnih useljenika u odnosu na 2020. godinu, kada ih je bilo 557.500 tisuća. Među ilegalnim useljenicima na području Unije lani je najviše bilo Sirijaca, gotovo 80 tisuća, zatim Alžiraca i Afganistanaca.
– To su vjerojatno migranti iz velikog vala 2015. godine koji nisu prošli postupak dobivanja azila, odnosno nisu ga dobili i oni se smatraju ilegalnim useljenicima – pretpostavlja Šterc.
Najviše naloga nedržavljanima EU da napuste njihov teritorij izdale su Francuska, Njemačka i Grčka, a najviše naloga među ilegalnim useljenicima isporučeno je Alžircima, Albancima i Marokancima. No samo izdavanje 342 tisuća naloga ilegalnim useljenicima da napuste teritorij određene članice EU ne znači da je lani provedeno i u praksi jer je 82.700 nedržavljana EU 2021. godine vraćeno u druge zemlje, uključujući i druge članice EU. Najviše je tako vraćeno Ukrajinaca i Albanaca, njih po 9400, te Gruzijaca 5400 i Pakistanaca 3200. Istine radi, također treba napomenuti da su Ukrajinci posljednjih godina u vrhu po useljavanju u EU i da ih najviše prima Poljska, oko pola milijuna, ali ovdje se radilo o ilegalnim useljenicima.
Ilegalaca lani 22 posto više
– Činjenica je da Europska unija nema ozbiljnu migracijsku politiku. Pritisak ilegalnih useljenika izvan Europske unije bit će stalan i rast će, što pokazuje i podatak da je lani u EU boravilo 22% više ilegalnih useljenika, nedržavljana Unije, odnosno da ih je bilo gotovo 700 tisuća, što je nevjerojatan broj. To sve govori da se migracijska politika mora staviti na stratešku europsku razinu i da treba biti riječ o planskoj selektivnoj imigraciji – zaključuje demograf Stjepan Šterc. Inače, kada se gleda Njemačku, najveću useljeničku zemlju s više od 82 milijuna stanovnika i oko 10,6 milijuna stranaca, prema posljednjim statističkim podacima te zemlje za 2020., u nju je te godine ušlo 69% svih imigranata iz drugih europskih zemalja, a većina (56%) od toga bila je kvalificirana ili visokokvalificirana.
Lol....