Europska unija vjerojatno neće nametnuti sankcije Turskoj pošto je Ankara pristala s Atenom pregovarati o sporu u istočnom Sredozemlju, rekli su u srijedu briselski diplomati i dužnosnici no Cipar insistira na sankcijama dok turski predsjednik upozorava Grčku da ne propusti pruženu priliku.
Grčko-turske napetosti popustile su pošto je u utorak turski predsjednik Recep Tayip Erdogan nakon razgovora s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom rekao da su dvije zemlje spremne za pregovore o istočnom Sredozemlju gdje se spore oko potencijalnih nalazišta plina.
"Dijalog je smanjio potrebu za prijetnjom sankcijama Turskoj i za sada nema suglasja među 27-oricom o takvom koraku", rekao je jedan europski diplomat, piše Reuters.
No taj napredak počiva na labavim nogama jer Cipar insistira na sankcijama jer u protivnom neće glasati za sankcije Bjelorusiji.
EU je krajem kolovoza objavila da će zamrznuti imovinu i zabraniti putovanja dužnosnicima Bjelorusije zbog lažiranja izbora i nedemokratskog gušenja prosvjeda, no moraju ih odobriti svih 27 članica, a Cipar poručuje da će dići ruku za sankcije Bjelorusiji tek kada blok sankcionira Tursku.
"To je jedino oružje koje imamo", rekao je neimenovani ciparski diplomat Reutersu.
Cipar zamjera Turskoj izvlačenje nafte u podmorju i prema riječima ciparskog diplomata EU nije Cipru ostavio diplomatski način da riješi tu pat poziciju.Cipar je u lipnju predložio sankcije turskim tvrtkama i pojedincima koji sudjeluju u istraživanjima nafte i plina no mnoge članice EU ocijenile su da bi takva mjera potkopala diplomatske napore.
"Turci igraju lukavu igru. Više se angažiraju prema Grčkoj čime ubacuju klin između nas i ostalih članica", rekao je ciparski diplomat. "Čini se kao da smo izgurani u stranu".
Erdoganova poruka Ateni
Turska odluka da privremeno udalji istraživački brod iz spornih voda pomogla je smanjenju potrebu za donošenjem sankcija a odgoda samita EU na kojem je 24. i 25. rujna baš Turska trebala biti u fokusu pružila je još vremena za odgovor, rekli su diplomati. Samit je odgođen za 1. i 2. listopada.
Turski predsjednik u srijedu je upozorio Grčku da "ponovno ne uprska priliku" za dijalog, prenosi agencija France prese upozorenje koje je izrekao na videokonferenciji s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.
Erdogan je rekao da su razlog krize u Sredozemlju "maksimalistički zahtjevi" Grčke i Republike Cipar kao i njihovo "svjesno zanemarivanje prava Turske i ciparskih Turaka"
Posljednji krug pripremnih pregovora između Ankare i Atene održan je 2016.
Turska je primila četiri milijuna izbjeglica, uglavnom iz Sirije i Erdogan je u srijedu pozvao Europu da "pravedno raspodijeli teret i odgovornost" kad je riječ o migrantima.
Turska "vraća" tražitelje azila i EU je dužna preispitati takve optužbe, rekao je Erdogan.
Ursula von der Leyen u svom je 'tvitu' razgovor s Erdoganom o "istočnom Sredozemlju" ocijenila "vrlo korisnim".
Turska je lani počela probna bušenja radi istraživanja nafte i plina blizu Cipra unatoč upozorenjima Bruxellesa koji strahuju od eskalacije u istočnom Sredozemlju, i Grčka i Turska, a obje su članice NATO-a ali godinama u sporu zbog niza pitanja, održale su pomorske vježbe u tom području.
Turska nikad neće i ne treba u EU. Sadašnji odnosi uvjetovani su rigidnom politikom Erdogana koji se bavi ucjenama i prijetnjama nastalim iz sirijske krize. Predlažem da EU ukoliko Turska nastavi sa rečenom politikom prema EU započne proces aktualiziranja pitanja Kurda ( ili starijeg naziva Gorda ) koji čine 25% populacije Turske. Usto otvoriti konunikaciju sa turskom opozicijom koja se nalazi pod paskom represivnog sustava kojim zapovjeda Erdogan i njemu bliska klika koja mobilizira mahom neuk svijet uz suluda obećanja turskog napretka. Erdogan nazaduje tursko društvo. On je primjer neuračunljivog autokrata koji drsko narušava međunarodne odnose i to se najočitije vidi na primjeru BIH. Naime, turska okupacija na jugoistoku Europe koja je potrajala mučnih 500 godina naučila je europsku kulturu oprezu.