'Srbija mora jamčiti učinkovito i nepristrano rješavanje ratnih zločina'

Europska komisija je stava kako Srbija mora jamčiti učinkovito i nepristrano rješavanje predmeta koji se odnose na ratne zločine, među ostalim, jednakim postupanjem prema osumnjičenicima, proporcionalnim kaznama i zaštitom žrtava, navodi povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn u svom odgovoru na pisano zastupničko pitanje koje je Europskoj komisiji uputila hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, a vezano uz slučaj bivšeg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja, priopćili su iz Ureda zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir.

Pitala je Komisiju „hoće li Europska unija u okviru pregovora sa Srbijom kao zemljom kandidatkinjom za članstvo u EU zahtijevati stavljanje spornih članaka Zakonu o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine van snage i poništavanje svih optužnica izdanih na temelju tog Zakona".

Hahn naglašava kako će se to pitanje pozorno pratiti tijekom pregovora o pristupanju Srbije EU-u u okviru poglavlja 23. „Pravosuđe i temeljna prava”.

Komisija također smatra kako bi se „konkretnom regionalnom suradnjom i dobrosusjedskim odnosima pri rješavanju predmeta koji se odnose na ratne zločine, primjerice pružanjem informacija i savjetovanjem/raspravom sa zainteresiranim stranama u svim predmetnim državama, doprinijelo ne samo tome da se ratni zločinci progone bez diskriminacije, nego i da se izbjegne sukob nadležnosti“. Ujedno napominju kako države kandidatkinje i države članice trebaju održavati dobrosusjedske odnose.

Podsjetimo, osvrnuvši se na slučaj bivšeg kosovskog premijera Ramusha Haradinaja uhićenog u siječnju u Francuskoj na temelju međunarodnog uhidbenog naloga koji je izdala Srbija zbog navodnih ratnih zločina na teritoriju Kosova koji se zasniva na Zakonu o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine a nakon što ga je Haaški sud oslobodio optužbi u dva navrata, Petir je ponovo alarmirala Komisiju i upozorila na sporni zakon kojim si je Srbija uzela ulogu malog Haaga.

Petir podsjeća kako je taj Zakon pravni hibrid i u suprotnosti je s međunarodnim kaznenim i poredbenim pravom. „Ta pravna konstrukcija neprihvatljiva je, ne samo za države bivše SFRJ i njihove građane, već i za pravnu sigurnost, prava i slobode građana EU. Na temelju navedenog Zakona pokrenut je niz postupaka protiv državljana Hrvatske,  kao i protiv državljana drugih država nastalih nakon raspada bivše SFRJ“, rekla je Petir.

Njezine navode potvrdila je i pravna analiza koju je na njezinu inicijativu izradila Akademija pravnih znanosti Hrvatske, a ona je popraćena i međunarodnom recenzijom profesora Stevena W. Beckera koja potvrđuje rezultate navedene analize. Petir je za izradu te pravne analize dobila podršku većine hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, uključujući i tadašnjeg zastupnika i sadašnjeg premijera Andreja Plenkovića te je rekla kako vjeruje s obzirom na to da je on detaljno upoznat s ovom problematikom da će poduzeti konkretne korake kako bi se ukinuli članci 2. i 3. sporog Zakona s obzirom na to da bivši premijeri Milanović i Orešković kojima je tu analizu dostavila nisu nažalost poduzeli potrebne aktivnosti nužne kako bi zaštitili hrvatske interese i interese hrvatskih branitelja.