Europski sud ne dopušta da država 'presudi' svoj spor

Je li namjera vladajućih vjerodostojnim tumačenjem sporne odredbe Zakona o policiji “presuditi” u svom sporu nedopustiv presedan jer se ta “presuda Sabora” donosi nakon što je Upravni sud nepravomoćno presudio u korist jednog od starih šefova policije, a ne tumačenja ministra Ranka Ostojića i nove vlasti.

Korišteno 18 puta

Pregledom Narodnih novina utvrdili smo da je od 1990. Sabor 18 puta donosio vjerodostojna tumačenja (tri puta za ove vlasti) te je još 11 puta to odbio učiniti uz obrazloženje da nema dvojbi, već je sve jasno. Uvidom u 18 tumačenja kojima su se otklanjale dvojbe ne može se zaključiti je li se tako interveniralo i u sudske procese u tijeku, ali Ustavni sud već se bavio pitanjima koja sada nameće HDZ. Nakon što je 2004. odbacio prijedlog za ocjenu ustavnosti Poslovnika Sabora na osnovi kojeg se donose vjerodostojna tumačenja, prof. dr. sc. Siniša Rodin (sada sudac Europskog suda u Luksemburgu) tu je odluku nazvao zastrašujućom jer nije iskorištena prilika da se postave ustavne granice takvom tumačenju. Rodin je te 2005. napisao kako se nedopustivom praksom vjerodostojnog tumačenja narušava pluralistička demokratska narav Ustava, da je ono suprotno ustavnom načelu diobe vlasti i vladavine prava jer se zadire u nadležnost sudbene vlasti, da se time krši zabrana retroaktivnosti zakonodavstva, a i protivna je europskim standardima.

Miroslav Kutle tražio je ocjenu vjerodostojnog tumačenja za odredbu Kaznenog zakona koji više nije bio na snazi pa se Ustavni sud oglasio nenadležnim, ali je i zaključio kako je osporeno vjerodostojno tumačenje relevantno samo u konkretnim sudskim postupcima koji nisu pravomoćno okončani. Taj je stav Ustavni sud ponovio i 2007. kad je opet zaključio da je vjerodostojno tumačenje ustavno i “samo dio ostvarivanja zakonodavne vlasti”. Za Ustavni sud tu nije riječ o narušavanju trodiobe vlasti i petljanju zakonodavca u posao sudbene vlasti, dok je retroaktivni učinak prividan, a ako ga i ima, Ustav iznimno dopušta da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje. Tada je jedino upozoreno da se vjerodostojnim tumačenjem zakon ne smije mijenjati ni sadržajno nadopunjavati, već u tom slučaju treba donijeti zakon o izmjenama i dopunama zakona. Sudeći po stavu Ustavnog suda iz 2007., Sabor bi mogao intervenirati kako je naumio u tekuće sporove s bivšim šefovima policije. Ali njihova je specifičnost što je država u njima stranka i sada, koristeći zakonodavnu moć, upliće se u njihovo sudsko rješenje.

Panična reakcija države

Na takav je način Grčka intervenirala te zakonski “presudila” u svom sporu kad su shvatili da bi ga sudovi mogli pravomoćno riješiti kako im ne odgovara. Europski sud za ljudska prava usvojio je tužbu Stran Greek Refineriesa presudivši da načela vladavine prava i poštenog suđenja ne dopuštaju da država na takav način intervenira u sporove koji su u tijeku! Inače, predsjednik Upravnog suda u Rijeci dr. sc. Alen Rajko napisao je pravno tumačenje koje ne ide u prilog starim šefovima policije pa je pitanje je li država zbog jedne nepravomoćne presude panično reagirala. I ako se već mora, nije li bilo jednostavnije donijeti novi zakon.

>>'Operativno tehnički centar postao je shopping centar za informacije od stranačkih interesa'